Ohridski prolog za 24. travanj/7. svibanj

Sv. Sava Stratilat

1. Sv. mučenik Sava Stratilat. U vrijeme cara Aurelijana živio je ovaj slavni Sava u Rimu, i imao je vojvodski čin. Porijeklom je bio od gotskog naroda. Posjećivao je često kršćane po tamnicama i pomagao ih svojim imanjem. Zbog velike čistoće i posta dade mu se od Boga vlast nad duhovima nečistim. Kada bi optužen kao kršćanin, on smjelo stade pred cara, baci preda nj svoj vojnički pojas, i javno ispovijedi Krista Gospodina. Bi mučen raznim mukama, šiban, željezom strugan, svijećama opaljivan. No on nije podlegao tim smrtonosnim mukama, nego ostane živ i zdrav. Njegovi drugovi, vojnici, videći očigledno da Bog pomaže Savi, primiše vjeru Kristovu. Njih sedamdeset na broju odmah su bili po naredbi carevoj posiječeni. Sv. Savi javi se u tamnici sam Krist Gospodin u velikoj svjetlosti, okrijepivši tako mučenika Svoga. Potom Sava bi osuđen na smrt utapanjem u vodu. I bačen bi u rijeku duboku, gdje predade dušu Bogu, 272. god. I duša mu ode Gospodinu, kome je vjeran ostao u mukama mnogim.

2. Prepodobna Elizabeta. U ranoj mladosti stupi u monaštvo u samostanu sv. Kuzme i Damjana u Carigradu, i primi na sebe težak duhovni podvig radi Krista Boga i radi duše svoje. Sebe je smatrala zaručnicom Kristovom, i ovaj svijet kao nepostojeći. Od njene velike ljubavi prema Bogu proistjecalo je i njeno veliko milosrđe prema ljudima, naročito prema bolesnicima i patnicima. Darom, koji joj Bog dade, iscjeljivala je ona razne bolesti i razne muke na ljudima. Na njenim noćnim molitvama viđali su je svu obasjanu svjetlošću nebeskom. A po smrti i moći su joj bile iscjeljujuće, te se na njenom grobu kroz stoljeća stjecalo mnoštvo bolesnika i stradalnika. Preminula je mirno i prešla u vječnu radost Gospodina svoga 540. god.

3. Sv. mučenici Euzebije, Neon, Leoncije i Longin. Ova četvorica su bili vojnički drugovi sv. Jurja. Vidjevši hrabro trpljenje i čudesa sv. Jurja, ovi divni vojnici postaše kršćani, zbog čega su bili i posiječeni.

4. Sv. mučenici Pasikrat i Valentin. Kada je sudac nagovarao Pasikrata da prinese žrtvu idolima, a tako isto i brata mučenikova Papijana, koji je bio otpao od Krista zbog straha od mučenja, tada Pasikrat stavi ruku svoju u oganj i viknu: „Tijelo je smrtno i ognjem sagorijeva, no duša je besmrtna i ne osjeća vidljive muke!“ Majka ga je pak mnogo podržavala i hrabrila da ustraje do kraja. Bi posiječen s Valentinom; i oba se preseliše u carstvo Kristovo, oko 228. god.

5. Prepodobni Toma Jurodivi. Kad je god po poslu samostanskom bio u gradu Antiohiji, ovaj Toma se pravio lud Krista radi. Neki Anastazije ne htje mu dati traženu milostinju za samostan, nego mu udari šamar. Tada Toma proreče: „Od sada niti ću ja što primiti od Anastazija, niti će mi Anastazije moći što dati!“ Poslije jednog dana umre Anastazije, a i Toma pri povratku za samostan izdahnu. I tako se zbi proročanstvo ovog svetog čovjeka. Usnu sv. Toma u Dafni kod Antiohije, u vrijeme patrijarha Domina (546.-560.g.).

6. Sv. novomučenici Luka i Nikola. Divni mladić Luka, krojač po zanatu, podnije mučeništvo za Krista 1564. god., a Nikola 1776. god.

Sveti Toma lud se pravi

Radi Krista Spasa svoga,

A u srcu Boga slavi,

Tvorca svijeta Jedinoga.

U srcu mu Božje Ime,

– Pomiluj me blagi Bože!

Svoju dušu hrani time:

– Pomiluj me blagi Bože,

Ne brine se Toma sveti

Što će svijet o njem’ reći,

Nek svijet viče, neka prijeti,

Pravi Sud će Bog izreći.

Tko je svijetu ugađao

Pred Bogom se naš’o lažan,

A Toma se nasmijao

Svijetu što se pravi važan.

O ti sjenko povrh voda,

Što se tako važna praviš?

Sva je stvarnost u Gospoda.

Kad za ništa smatraš sebe,

Tim ćeš Njega da proslaviš.

RASUĐIVANJE

Preporučujući kršćanima da dolaze u hram na molitvu, sv. Ivan Zlatousti veli: „Ako netko donese potčinjenim građanima carsku ili kneževsku naredbu, građani ne ispituju život donositelja, je li on bogat ili siromašan, ili pravedan ili grešan, nego svi pažljivo slušaju ono što on čita. Ako li netko nije čuo, pita onoga tko je čuo. Pa kad toliko strahopoštovanje imate od zemaljskoga cara, kako li tek trebate slušati nas (svećenike) ovdje gdje Tvorac nebeskih sila govori kroz nas grešne?“ I zaista, što je Sv. Pismo drugo nego Pismo Cara nebeskoga! Kako da nas ne zanima svaki dan i svaki čas to jedinstveno i spasonosno Pismo, kad nas zanimaju i najmanje naredbe najmanjih vlasti u državi? Sv. Antun rekao je: „Sve što radiš, imaj za to opravdanje u Sv. Pismu.“ No kako ćeš imati opravdanje u Sv. Pismu, ako ne znaš Sv. Pismo?

RAZMATRANJE

Razmatrajmo uskrslog Gospodina Isusa i to:

1. kako Njegovo uskrsnuće odgoni od nas svaku smućenost, turobnost i brigu.

2. kako Njegovo uskrsnuće unosi u duše ljudske vedrinu, hrabrost i dobru volju.

BESJEDA

o ništavilu svega u usporedbi s Kristom

Sve smatram gubitkom, samo da Krista dobijem. (Fil 3, 8)

Apostol koji ovo piše imao je svjetsku učenost, imao je bogatstvo i prijatelje, imao je mladost i zdravlje, imao je sve izglede za svjetovne uspjehe u svome narodu. No on kaže: Sve ostavih! Radi Krista Isusa Gospodina svojega sve ostavi. Pred svjetskim mudracima postade kao budala, pred bogatašima kao prosjak, pred prijateljima kao neprijatelj; mladost i zdravlje iznuri dragovoljnim mukama i stradanjima; sve izglede za svjetske uspjehe zatvori sam sebi jednim potezom. I zašto sve ovo učini ti, o sveti apostole Pavle? Zato što sve smatram gubitkom, samo da Krista dobijem.

Pa da li se, braćo, prevari apostol Pavao ostavivši sve kao gubitak, i da li dobi nešto više dobivši Krista? Dvadeset stoljeća svjedoče, da se Apostol ne prevari, i da dobivši Krista dobi neusporedivo i više i bolje od onoga što ostavi i žrtvova. Dobi mudrost iznad svake svjetske učenosti, i bogatstvo neraspadljivo i nepropadljivo; i prijatelje u osobama nelažnih anđela Božjih; i besmrtnu mladost bez bolesti i starenja; i uspjeh božanski, koji traje bez promjene u životu vječnom. Sve ovo on dobi dobivši Krista. I sve ovo on dobi ostavivši sve što svijet daje ljubimcima svojim.

Zaista, braćo, bolji je Krist od svijeta; i nema riječi kojima bi se opisala Njegova nadmoćnost nad svijetom. Svijet svoje ljubimce obmanjuje, a Krist Svoje ljubimce istinski nagrađuje. Jer svijet daje malo, a uzima sve; daje trulež, a uzima život. Krist pak traži malo, a daje sve; traži da odbacimo trulež, a daje život vječni. Krist je, braćo, naš jedini istinski prijatelj.

O uskrsli Gospodine Kriste, pomozi nam odreći se gubitaka, odreći se truleži, i daruj nam život vječni. Tebi slava i hvala uvijek. Amen.

Komentiraj