Može li se vjerovati snovima?

Ponekad čovjek pada u “grešku”, u obmanu, pod utjecajem snova – demon ga obmanjuje, pravi od njega nekakvog “proroka”. Ne možemo negirati fenomen snova kao takav. U stanju sna čovjekova duša je osjetljivija za impulse iz nematerijalnog svijeta. Međutim, nevolja je u tome što smo mi zbog otupjelosti naše religiozne intuicije sve manje i manje sposobni razlikovati iz kakvih sfera nam dolaze ovi impulsi, od … Nastavi čitati Može li se vjerovati snovima?

O prelesti (samoobmani)

Slavenska riječ “prelest” se etimološki sastoji od korijena “lest”, odnosno laž, obmana i zabluda, i prefiksa “pre-“ koji pojačava i povećava djelovanje ili osobinu. Dakle, prelest je naročito opasna, naročito strašna zabluda, pokvarena obmana demona. Prelest je gubitak pravilnih duhovnih orijentira. Prelest je ponavljanje grijeha Adama i Sotone, kad čovjek izvan pravilnog duhovnog razvoja, van askeze i učenja o spasenju Pravoslavne Crkve želi dostići duhovne … Nastavi čitati O prelesti (samoobmani)

Demoni i ljudska oholost

Zlo je izvrtanje i zamjena istinskog sadržaja lažju. Zlo ima dva aspekta. Zlo kao priroda, kao supstancija ne postoji, međutim, svatko od nas osjeća njegovu moć i nasilje, njegovu crnu energiju. Teolozi s izvjesnim pravom govore o tome da je zlo aktivna sila, jer je našlo svoju punu afirmaciju u anđelima pakla – demonima, čiji se pad ne sastoji samo u duhovnoj greški i nepravilnom … Nastavi čitati Demoni i ljudska oholost

O grijehu bluda

Sveti oci su razlikovali osam glavnih grijeha ili strasti kao osam vrela iz kojih izviru svi naši grijesi, duševni i tjelesni, u svoj svojoj raznovrsnosti. Ovdje je dana manje teološka, a više asketska slika naše grešnosti. Sveti oci su definirali konkretne grijehe kako bi bilo moguće ukazati na sredstva za borbu protiv njih. Po njihovom učenju, zapravo postoji jedan glavni izvor grijeha – naše samoljublje, … Nastavi čitati O grijehu bluda

Monaštvo: traganje za božanskom ljepotom

U ranoj Crkvi, do vremena cara Konstantina, neprekidni progoni su činili vrlo jak faktor moralnog očišćenja kršćanskih zajednica. Progonstva, mučenja, smrtne kazne – sve to je predstavljalo snažan filter, koji je prosijavao sve što je bilo slučajno naneseno i lažno. U kršćanskim zajednicama prvih stoljeća nije bilo nominalnih kršćana; bili su samo oni, za koje je istina bila iznad života. Kršćanska Crkva je u to … Nastavi čitati Monaštvo: traganje za božanskom ljepotom

Post i njegov značaj

“Ne priliči kršćanima da u korizmi jedu ribu. Ako ti popustim u tome, sljedeći put ćeš me tjerati da jedem meso, a zatim ćeš mi ponuditi da se odreknem Krista, mog Stvoritelja i Boga. Bolje mi je da izaberem smrt.” Tako je sveti blagovjerni kartalinski car Luarsab II. odgovorio šahu Abasu, kao što se to vidi iz “Martirologija” katolikosa-patrijarha Antuna. Takav je bio odnos naših … Nastavi čitati Post i njegov značaj

Kretanje duhovnih sfera

Molitva je slobodni čin ljudskog duha, realizacija ljubavi, koja je nekada spajala čovjeka i Boga. Zlatni lanac ove ljubavi je bio pokidan i uništen ljudskim padom u grijeh. Molitva je uspostavljanje prijašnje veze ljudskog duha s božanskim Apsolutnim Duhom – veze koja je postojala kod prvostvorenih ljudi. Molitva se, kako se meni čini, može zamisliti i opisati samo kroz određene alegorije i slike. Logički se … Nastavi čitati Kretanje duhovnih sfera

Blago koje je uvijek s nama

U Bibliji postoji tajanstvena slika čovjeka koji se bori s Bogom. Starozavjetni patrijarh Jakov se iz Mezopotamije vraćao u Palestinu. Očekivala ga je osveta brata Ezava. Kao da je sjenka smrti stajala pred Jakovljevim očima. I evo, noću se Jakovu dogodio čudan, zagonetan događaj: ugledao je tajanstvenog Neznanca i stupio s Njim u borbu. U Knjizi Postanka čitamo: A kad osta Jakov sam, tada se … Nastavi čitati Blago koje je uvijek s nama

O molitvi: Tajna približavanja Bogu

Po čemu se idealistička filozofija razlikuje od religije? Idealistička filozofija jest obrazlaganje postojanja i primarnosti apsolutnog duha posredstvom logičkih rasuđivanja, odnosno pokušaj racionalnog obrazlaganja nadracionalnog bića. Kao i svi filozofski sustavi idealizam se zasniva na postulatu, odnosno, nedokazivoj tvrdnji koja se prima vjerom, ali ne vjerom u religioznom smislu, već u smislu određenog dopuštanja. Zatim se na nedokazivom postulatu, sad već putem logičkih rasuđivanja gradi … Nastavi čitati O molitvi: Tajna približavanja Bogu

Izgon Adama iz raja

Zašto nam je pokajanje neophodno? Zašto pokajanje mora pratiti kršćanina od početka njegovog svjesnog života, od stupanja na put duhovnog života do same smrti? Nedjelja prije svete Četrdesetnice se naziva “Sjećanje na Adamov izgon”. Zadržimo se na ovom ključnom, veoma važnom biblijskom događaju, na katastrofalnom padu cijelog čovječanstva, koje je predstavljao Adam. U prvom retku prve knjige Biblije je napisano: „U početku stvori Bog nebo … Nastavi čitati Izgon Adama iz raja