Kategorija: Nauk i teologija

Kanonsko pravo, Nauk i teologija, Vijesti iz pravoslavnog svijeta

Ređenje đakonisa u Aleksandrijskoj patrijaršiji

Nedavno je odjeknula vijest o ređenju đakonise u afričkoj državi Zimbabve, a koje je obavljeno u okviru Aleksandrijske patrijaršije, koja se smatra kanonskom za afrički kontinent. Time se ponovno rasplamsala rasprava o temi ženskog đakonata koji je postojao u drevnoj Crkvi, njegovoj biti i karakteristikama, te o mogućnostima njegove obnove danas. Donosimo komentar poznatog ruskog misionara, koji trenutno djeluje baš u Africi, o. Georgija Maksimova. Nastavi čitati Ređenje đakonisa u Aleksandrijskoj patrijaršiji

Pravoslavlje Hrvatska7 komentara
Dogmatika Pravoslavne Crkve, Nauk i teologija

Dogme i sv. Objava

Dogme Pravoslavne Crkve nisu plod ljudskog umovanja, nego proistječu iz Božje Objave. Nastavljamo s izlaganjem Dogmatike sv. Justina Popovića. Podsjećamo na prethodne članke: Što su to dogme? i Možemo li ignorirati dogme pravoslavne vjere? Nastavi čitati Dogme i sv. Objava

Pravoslavlje Hrvatska4 komentara
Nauk i teologija

Asirska istočna Crkva nije pravoslavna

Nedavno je svijetom odjeknula strašna vijest o napadu na asirskog biskupa Mar Mari Emmanuela u Australiji. Dotični biskup je inače poznat kao propovjednik i duhovnik. U vezi toga, često ga se u nekim medijima naziva pravoslavnim, a njegovu, Asirsku istočnu Crkvu, pravoslavnom. I dok molimo za ranjenog biskupa, za njegovo vremenito dobro i vječno spasenje, moramo objaviti i izvjesno pojašnjenje za neupućene – Asirska istočna Crkva nije pravoslavna. Nastavi čitati Asirska istočna Crkva nije pravoslavna

Pravoslavlje Hrvatska1 komentar
Nauk i teologija

Kako netko može biti s Bogom nakon smrti, ako mu je Bog bio dosadan za vrijeme života?

Mnogo nas se našlo u situaciji kada su umirali nama bliski ljudi za koje smo znali da nisu vjerovali u Boga. U naše rasuđivanje bi se tada obavezno umiješale i emocije i mi bismo na svaki način u svojim razmišljanjima pokušavali nekako „ugurati u Raj“ osobu koju Raj ni za života nije zanimao. Može li se čovjek, koga nije zanimala vjera u Boga, ni život po Njegovim zapovijedima, naći nakon smrti u blizini Božjoj? Označava li izraz besmrtni život obavezno i blaženi život? Pročitajte odgovor sv. Nikole Kavasile o ovoj vrlo aktualnoj dilemi. Nastavi čitati Kako netko može biti s Bogom nakon smrti, ako mu je Bog bio dosadan za vrijeme života?

Pravoslavlje HrvatskaKomentiraj
Dogmatika Pravoslavne Crkve, Nauk i teologija

Što su to dogme?

Današnji čovjek pojam “dogma” upotrebljava uglavnom u (polu)negativnom kontekstu. Dogma je za njega neka tvrdnja, koju mu se nekritički pokušava nametnuti kao neprikosnovenu istinu. Današnjeg čovjeka, individualca, koji mentalno stoji sam nasuprot svijetu i prosuđuje ga s visine, dogma smeta; on je doživljava kao ograničavanje svoje vlastite slobode mišljenja i djelovanja; kao ostatak mračnog Srednjeg vijeka kojim neki davno nadiđeni autoriteti pokušavaju manipulirati ljudima. Međutim, za nas pravoslavne kršćane, dogme su stup našeg vjerskog života. One su znanje o Bogu, bez kojega je nemoguće voditi ispravni duhovni život; one su sigurni orijentir kroz mračnu i maglovitu, močvarnu prašumu krivovjerja, iluzija, maštanja, strasti i proizvoljnih želja ovoga paloga svijeta. Dogme su dar Duha Svetoga, Božja Objava ljudskome rodu. Mi ih nismo izmislili, nego su nam one predane na čuvanje; mi ne ustrajemo na njima zato da bismo ispali “pametniji” ili “mudriji”; nego zato što volimo ljude i želimo im posredovati Istinu iz onostranosti, koja je put vječnoga spasenja. Zato od danas počinjemo s izlaganjem pravoslavnih vjerskih istina – dogmi, kroz knjigu “Dogmatika Pravoslavne Crkve”, najvećeg dogmatičara SPC sv. Justina Ćelijskog (Popovića). Nastavi čitati Što su to dogme?

Pravoslavlje Hrvatska2 komentara
Kanonsko pravo, Nauk i teologija, Povijest Crkve

Kada se dogodio raskol između Pravoslavne i Katoličke Crkve?

Kao godina početka raskola katoličanstva i pravoslavlja obično se uzima 1054. Međutim, teolozi znaju da je ovo odvajanje bilo jedan dugački proces, kojemu je navedena godina 1054. bila tek kulminacija. Većina njih se slaže da se raskol počeo razvijati već u 9.st., u doba pape Nikole i patrijarha carigradskog Focija, te da su kontakti i prožimanja između dvije strane nastavljeni još dugo nakon 1054.g. No, kada se onda dogodio onaj konačni lom, i definitivni raskol? Evo jednog zanimljivog promišljanja jednog američkog pravoslavnog autora, koji uzima 1285.g., kao godinu definitivnog rascjepa. Napomena: ovo je njegovo privatno mišljenje, koje on sam podlaže sudu Crkve, a također i ne odražava nužno stajališta naše stranice. Navodimo ga prvenstveno kao primjer pokušaja rješenja ovog pitanja, a isto tako, i kao primjer koliko su povijesno-teološki procesi složeni i zahtjevni za proučavanje. Nastavi čitati Kada se dogodio raskol između Pravoslavne i Katoličke Crkve?

Pravoslavlje Hrvatska7 komentara
Nauk i teologija, Povijest Crkve

IV. ekumenski sabor: papa Lav, monofiziti, kalcedonci i ostali

Često čak i među pravoslavnima postoji zabuna oko statusa staroistočnih ili orijentalnih, ili, kako i još zovu, orijentalnopravoslavnih Crkava (Kopti, Armenci, Sirojakobiti, Etiopljani…). Mnogi ih krivo ubrajaju među pravoslavne Crkve. Međutim, radi se o zajednicama koje nisu pravoslavne, nego ispovijedaju monofizitsko krivovjerje. O tome smo već pisali (link). Sada donosimo kratki prikaz kako je nastalo to krivovjerje. Nastavi čitati IV. ekumenski sabor: papa Lav, monofiziti, kalcedonci i ostali

Pravoslavlje HrvatskaKomentiraj