Donosimo s kašnjenjem tekst pripremljen povodom blagdana sv. velikomučenika i liječnika Pantelejmona –  izbor nekih povijesnih činjenica o doticanju povijesti medicine i Crkve. Nastavi čitati Kako je Pravoslavna Crkva utjecala na razvoj medicine: Nekoliko povijesnih činjenica

Na današnji dan navršava se točno 102 godine od osnivanja Istočno-pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (IPBF), jedine institucije takvog tipa u povijesti zagrebačkog školstva. Općenito, povijest pravoslavlja u gradu Zagrebu puna je događaja i povijesnih činjenica uglavnom nepoznatih široj javnosti. Nekih od tih činjenica i događaja nema čak niti u literaturi koja se bavi baš tom istom poviješću pravoslavlja u Zagrebu. Tako je uglavnom nepoznato da je i grad Zagreb, pored svih svojih fakulteta i visokih škola, vjerskih i svjetovnih, jedno kratko vrijeme imao i pravoslavni teološki fakultet; ili barem, pokušaj pravoslavnog teološkog fakulteta. Nastavi čitati Pravoslavni bogoslovni fakultet u Zagrebu 1920.-1924.

Samostan Panagija Sumela (Sumelski manastir[1]) izgrađen je krajem IV. ili početkom V. st. na teritoriju današnjeg turskog grada Trabzona, na obali Crnog mora, i smatra se ne samo jednim od najstarijih pravoslavnih samostana na svijetu, nego i najnepristupačnijim. Nastavi čitati Samostan Bogorodice Sumelske

Slično kao i kada smo pisali o etničkom sastavu zagrebačkih pravoslavaca prije 1918.g., i sada ćemo dati riječ samim tim pravoslavnim stanovnicima Hrvatske 18. i početka 19.st. Što oni kažu o sebi, tko su? Otvorimo „Ljetopis  manastira Marče i Lepavine“: Nastavi čitati Pravoslavci u Hrvatskoj prije 1918.g. – Srbi ili Vlasi?

Ako vas zanima tematika vezana za pravoslavlje, teško da ćete se moći kretati u današnjem hrvatskom medijskom prostoru, a da ne naletite na „povijesne“ osvrte raznih desnih medija i organizacija, raznih udruga koje sebe nazivaju „Hrvatskom pravoslavnom Crkvom“, pojedinih saborskih zastupnika itd. Kada govore o povijesti pravoslavlja u Hrvatskoj, svi oni najčešće izlažu jednu te istu shemu: sve do 1918./1920.g. postojala je Hrvatska pravoslavna Crkva, pod imenom tadašnje Karlovačke mitropolije. Nju je onda ukinuo svojim dekretom kralj Aleksandar, nasilno je pripojio SPC-u, i na taj način srbizirao dotadašnje pravoslavne Hrvate i Vlahe, odnosno pretvorio ih u hrvatske Srbe. Međutim, što kažu povijesne činjenice, što nam govori uvid u povijesne dokumente? Iako je pravoslavlje višenacionalno, iako je nacionalnost potpuno nebitna za spasenje duše, bit će zanimljivo vidjeti na primjeru jedne konkretne, zagrebačke zajednice kako je po tom pitanju disalo pravoslavlje u Hrvatskoj prije 1920.g. Nastavi čitati Etnički sastav pravoslavne zajednice u Zagrebu prije 1918.g.

Svijet je nedavno obišla vijest kako će rimski papa Franjo, na katoličku svetkovinu Blagovijesti, 25.03.2022.g. izvršiti posvetu Rusije i Ukrajine Bezgrešnom Srcu Marijinu. Učinit će to na zahtjev ukrajinskih rimokatoličkih biskupa od 02.03.2022.g., i njime bi se (nakon barem pet dosadašnjih takvih posveta), kako se smatra, konačno ispunila želja Majke Božje izrečena na katoličkim ukazanjima u Fatimi 1917.g., da joj se posveti Rusija. Nas pravoslavne ovakve stvari, naravno, nimalo ne obavezuju, samo želimo skrenuti pažnju da je Rusija u Pravoslavnoj Crkvi već odavno posvećena i stavljena pod vlast Bogorodice. Nastavi čitati Rusija je već odavno posvećena Presvetoj Bogorodici

Posljednjih godina se, pod utjecajem određenih zajednica u Hrvatskoj, koje se lažno predstavljaju kao pravoslavne, gotovo svaki pravoslavni Božić po medijima i društvenim mrežama vrti priča o pravoslavnom kalendaru, odnosno, pitanje „kada to pravoslavni slave Božić“? Pritom se izbacuje gomila netočnih informacija, po kojima većina pravoslavnih slavi Božić po gregorijanskom kalendaru, kada i katolici, zatim kako su pravoslavni na području Hrvatske u povijesti koristili gregorijanski kalendar, a na turskim područjima muslimanski, i tome slično. Zato ćemo pokušati dati kratki prikaz stanja kalendara u pravoslavlju. Nastavi čitati Kojeg datuma pravoslavni slave Božić?