Sveta gora – Atos (Athos)

Zašto, dakle, ženama nije dozvoljen ulazak na Svetu goru? Iz istog razloga zbog kojeg i meni, kao muškarcu, nije dozvoljen boravak u ženskim manastirima (samostanima). Sveta gora je jedan veliki muški samostan. Tamo se ljudi povlače od ovoga svijeta, i svaki pristojan čovjek neće težiti tome da svijet donese njima. Sveta gora nije turističko odredište, nego svetište. Čak i muškarcima treba posebna dozvola za ulazak tamo. Klericima čak i dvostruka, kao što smo vidjeli. Dakle, recimo ovako: ulazak na Svetu goru je zabranjen svima, osim monasima koji tamo žive. Jedino se muškarcima koji imaju duhovni razlog (ne turistički), može dati u određenom slučaju dozvola za posjet. Posjet Atosu nije pravo, nego milost, povlastica. Nastavi čitati Sveta gora – Atos (Athos)

Je li današnja džamija Aja Sofija zapravo prodana Turcima?

Nedavno nam je postavljeno pitanje vezano uz povijest bivše pravoslavne crkve, potom muzeja, pa odnedavno opet džamije; slavne sv. Mudrosti, odnosno Aja Sofije u Istanbulu. Naime, na internetu se širi, osobito na muslimanskim stranicama, priča da su kršćani svoju, tada najveću crkvu, ustvari prodali turskom sultanu Mehmedu, osvajaču Carigrada, te da je on nije nasilno oduzeo Crkvi. Prema toj tvrdnji, Aja Sofija bi bila zakonito vlasništvo muslimana, koji bi imali pravo s njom činiti što hoće, konkretno, vratiti joj status džamije, što su nedavno i napravili. Nastavi čitati Je li današnja džamija Aja Sofija zapravo prodana Turcima?

Kada se dogodio raskol između Pravoslavne i Katoličke Crkve?

Kao godina početka raskola katoličanstva i pravoslavlja obično se uzima 1054. Međutim, teolozi znaju da je ovo odvajanje bilo jedan dugački proces, kojemu je navedena godina 1054. bila tek kulminacija. Većina njih se slaže da se raskol počeo razvijati već u 9.st., u doba pape Nikole i patrijarha carigradskog Focija, te da su kontakti i prožimanja između dvije strane nastavljeni još dugo nakon 1054.g. No, kada se onda dogodio onaj konačni lom, i definitivni raskol? Evo jednog zanimljivog promišljanja jednog američkog pravoslavnog autora, koji uzima 1285.g., kao godinu definitivnog rascjepa. Napomena: ovo je njegovo privatno mišljenje, koje on sam podlaže sudu Crkve, a također i ne odražava nužno stajališta naše stranice. Navodimo ga prvenstveno kao primjer pokušaja rješenja ovog pitanja, a isto tako, i kao primjer koliko su povijesno-teološki procesi složeni i zahtjevni za proučavanje. Nastavi čitati Kada se dogodio raskol između Pravoslavne i Katoličke Crkve?

IV. ekumenski sabor: papa Lav, monofiziti, kalcedonci i ostali

Često čak i među pravoslavnima postoji zabuna oko statusa staroistočnih ili orijentalnih, ili, kako i još zovu, orijentalnopravoslavnih Crkava (Kopti, Armenci, Sirojakobiti, Etiopljani…). Mnogi ih krivo ubrajaju među pravoslavne Crkve. Međutim, radi se o zajednicama koje nisu pravoslavne, nego ispovijedaju monofizitsko krivovjerje. O tome smo već pisali (link). Sada donosimo kratki prikaz kako je nastalo to krivovjerje. Nastavi čitati IV. ekumenski sabor: papa Lav, monofiziti, kalcedonci i ostali

Polemički spisi Pravoslavne Crkve 16.–19.st

Prijeđimo sada na postbizantsko razdoblje pravoslavne teologije, s njegovim brojnim ispovijestima vjere, patrijarškim poslanicama, katekizmima itd. Gotovo svi ti spisi, osim katekizama, koji su pretežno obrazovne naravi, izražavaju reakciju pravoslavne teologije i crkvene hijerarhije na protestantske i rimokatoličke vjeroispovijesti s kojima se Pravoslavna Crkva morala izravno suočiti tijekom ovog razdoblja. Nastavi čitati Polemički spisi Pravoslavne Crkve 16.–19.st

Pravoslavni simbolički (vjeroispovijedni) dokumenti 9.–15.st

Drugi milenij povijesti Pravoslavne Crkve, njezinog naučavanja i teologije, relativno je nepoznat na Zapadu. Nakon prošlog teksta, koji je bio uvod u ovo razdoblje, donosimo sada kratku povijest naučavanja Pravoslavne Crkve u bizantsko doba, od Focijeva vremena (9.st.) do pada Carigrada (15.st.). Nastavi čitati Pravoslavni simbolički (vjeroispovijedni) dokumenti 9.–15.st

Simboličke knjige Pravoslavne Crkve

Pogrešno je mišljenje mnogih zapadnih teologa da je Pravoslavna Crkva svoj teološki razvoj završila sa VII. Ekumenskim saborom u 8.st., te da više poslije toga sve do danas, nije imala nikakvih zajedničkih dogmatskih proglasa. Predstavljamo danas simboličke knjige Pravoslavne Crkve, odnosno, kratki uvod u njih. Šteta što nisu šire poznate, jer upravo su one doista autoritetni glas Pravoslavne Crkve drugog milenija. Mišljenja pojedinih teologa nisu sama po sebi glas Pravoslavne Crkve, kako to često na Zapadu misle, bez obzira koliko dotični teolozi sveti i/ili slavni bili. Nastavi čitati Simboličke knjige Pravoslavne Crkve