Spomen svetog oca našeg Simona Monaha – kralja srpskog Stefana Prvovjenčanog

Povijest srpskog naroda prožeta je pravoslavljem. Iz njega nisu nikli samo brojni sveti patrijarsi, episkopi, svećenici, monasi i laici, već je i, osobito srednjovjekovna, srpska povijest protkana svetim vladarima. Danas slavimo prvog srpskog kralja, na samrti monaha, po smrti čudotvorca – sv. Stefana Prvovjenčanog. Donosimo njegov život iz „Žitija svetih“, sv. Justina Popovića: Nastavi čitati Spomen svetog oca našeg Simona Monaha – kralja srpskog Stefana Prvovjenčanog

Manastir Marča i marčanska eparhija

Povodom episkopskog rukopoloženja (biskupskog ređenja) novog vikarnog episkopa (pomoćnog biskupa) patrijarha Porfirija, g. Save, o čemu smo pisali (link), podsjećamo na naše tekstove o povijesti nekadašnjeg manastira (samostana) Marče i nekadašnje marčanske eparhije (biskupije), čiju titulu nosi novi episkop: Nastavi čitati Manastir Marča i marčanska eparhija

Život sv. Focija Velikog

U ovom tekstu donosimo životopis (žitije) sv. Focija (Fotija) Velikog, carigradskog patrijarha iz 9.st. Značajan je za crkvenu povijest, jer se u njegovo vrijeme dogodio prvi veliki raskol između Rima i Carigrada, davno prije glasovite 1054.g. Iz ovog životopisa saznajemo kakvi su sve problemi mučili Crkvu, osobito na relaciji Istok – Zapad već u 9.st., i na taj način možemo bolje razumjeti brojne aspekte raskola iz 1054.g., koji traje i danas. Životopis je preuzet iz „Žitija svetih“ sv. Justina Popovića. Crvene fusnote su naša dodatna objašnjenja. Nastavi čitati Život sv. Focija Velikog

Posljednja Liturgija u sv. Sofiji

Iako se smatra da je posljednja Liturgija[1] u hramu sv. Sofije[2] služena na dan pada Carigrada 29. svibnja 1453. godine, malo je poznato da je, takoreći filmskom akcijom jednog vojnog svećenika i nekolicine grčkih časnika, hram Premudrosti Božje[3] bio mjesto euharistijskog skupa i 1919. godine. O značaju događaja i hrabrosti aktera svjedoči i to da je tada sv. Sofija bila korištena kao mjesto muslimanske molitve. Nastavi čitati Posljednja Liturgija u sv. Sofiji

Pravoslavlje u Afganistanu

Svjedoci smo višedesetljetnih ratova u azijskoj zemlji Afganistanu, kao i diktatorskih režima, koji su tamo odnijeli mnogo žrtava. Ovih dana događa se povratak na vlast radikalnog islamističkog talibanskog pokreta. Znamo da u toj zemlji nije lako ni samim umjerenim muslimanima, a kamoli veoma malobrojnim nemuslimanima. Kakva je situacija s pravoslavljem tamo? Nastavi čitati Pravoslavlje u Afganistanu

Zabune oko imena Pravoslavne Crkve, ili tko su “grkoistočnjaci”?

U posljednje vrijeme su u nekim krugovima i medijima u Hrvatskoj dosta prisutne rasprave o pravoslavlju u našoj zemlji. Pritom, prilično se negativnih kritika upućuje prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (SPC) koja kanonski pokriva teritorij RH. Osporava se SPC, između ostalog i njezina povijest na području Hrvatske, pa se tako poteže kao dokaz protiv višestoljetne prisutnosti SPC u Hrvatskoj i činjenica da se pravoslavlje kod nas u prošlosti označavalo različitim nazivima, a ne kao SPC. Tako se iznosi činjenica da se pravoslavlje u habsburško doba do 1918.g. (Habsburška Monarhija, Austrijsko Carstvo, Austrougarska) nazivalo grčkom, grkoistočnom, grčko-nesjedinjenom, grkoistočnjačkom vjerom i sličnim nazivima, u raznim varijantama i kombinacijama. Iz toga se izvodi zaključak kako postoji diskontinuitet između pravoslavlja u Hrvatskoj prije 1918. i nakon te godine, tj., da današnja SPC u Hrvatskoj nije istovjetna onoj Crkvi koja je tu bila do stvaranja prve Jugoslavije. Nastavi čitati Zabune oko imena Pravoslavne Crkve, ili tko su “grkoistočnjaci”?