U rimokatoličkoj tradiciji postoji blagdan sv. Obitelji, Isusa, Marije i Josipa, u nedjelju božićne osmine, i na temelju toga, i slike koje prikazuju dotičnu sv. Obitelj kao običnu ljudsku obitelj. Na tim slikama su Josip i Marija često prikazani kao običan mladi bračni par, često zagrljen  ili u sličnim pozama koje odišu uobičajenom bračnom intimom. U novije vrijeme pojavile su se slične ikone i u pravoslavlju. Jesu li takvi prikazi u pravoslavlju ispravni? Nastavi čitati O (ne)ispravnosti ikone „sv. Obitelji“

Možemo vidjeti u pojedinim medijima, kako se kaže da je danas pravoslavna Nova godina, a neki kažu i srpska Nova godina. Je li to točno? Nastavi čitati Je li danas pravoslavna Nova godina?

U crkvenim službama povodom blagdana Rođenja Kristovog postoje tri posebne nedjelje, dvije prije, a jedna poslije Božića. To su Nedjelja Praotaca, Nedjelja Otaca i Nedjelja Bogootaca. U Nedjelju Praotaca (u srpskom narodu poznatoj kao Materice) spominjemo na bogoslužjima sve rodozačetnike Naroda Božjeg, od Adama do Josipa, zaručnika Marijinog. Spominjemo i sve proroke koji su propovijedali o Kristu, od Samuela do Ivana Krstitelja. U Nedjelju Otaca (u nas poznatoj kao Oci) proslavljamo sve Isusove pretke po tijelu koji se navode u rodoslovlju u evanđeljima po Mateju i Luki. U Nedjelju Bogootaca, poslije blagdana Rođenja Kristovog, spominjemo se na Pravednog Josipa, zaručnika Marijinog i kralja Davida kao izravnih predaka Isusovih. Nastavi čitati Posebne nedjelje uoči Božića – Detinjci, Materice, Oci

Običaj koji je zastupljen više od 2000 godina u Pravoslavnoj Crkvi je da žene i djevojke pokrivaju maramama svoje glave tijekom bogoslužja, bilo da je u pitanju Liturgija u crkvi ili je u pitanju obiteljska molitva kod kuće. Nastavi čitati Pokrivanje glava žena u Pravoslavnoj Crkvi

Gestikulacije na ikonama – što one znače? Nastavi čitati Što nam pokazuje položaj ruke ili prstiju na ikonama?

Pravoslavci se križaju s desna na lijevo. Najprije, opisat ćemo tehniku stavljanja znaka križa, a onda objasniti zašto je jako važno da to ispravno učinimo. Nastavi čitati ​Zašto se pravoslavni križaju s desna na lijevo?

Jedinstvena freska Krista kakvu nigdje nećete pronaći nalazi se u Zemenskom manastiru[1] kod Pernika. Na fresci iz 14. st. prikazano je kovanje čavala za Isusovo raspeće. Nastavi čitati „Dvojni Krist“ – jedinstvena freska u kršćanskom svijetu

Danas, 14.09. po gregorijanskom kalendaru, pada 01.09. po julijanskom, kada Pravoslavna Crkva proslavlja načalo indikta – početak nove crkvene godine. Nastavi čitati Sretna nova crkvena godina!

Iz evanđeoskih opisa Posljednje večere, vidi se da je Gospodin pri ustanovi sakramenta Pričesti upotrijebio kvasni kruh. U grčkom novozavjetnom tekstu taj se kruh naziva „artos“[1], što znači kruh s kvascem, za razliku od pogače, kruha bez kvasca, koja se naziva „azimos“, „azima“. Sv. Simeon Solunski, objašnjavajući zašto se u novozavjetnoj Crkvi upotrebljava kvasni kruh, dok je u starozavjetnoj za Pashu bio beskvasni, navodi mjesto kod apostola Luke 22, 19 i veli: „Iz onoga što Evanđelje dalje veli: Uze kruh (arton)“ –  kaže – „a ne pogaču (azimon)“[2]. I kod ostalih Otaca Crkve, svagda kad se spominje kruh sv. Pričesti, on se naziva „artosom“, kvasnim, a nikad beskvasnim. Stoga je u Pravoslavnoj Crkvi od početka u upotrebi za sv. Pričest samo kvasni kruh. I u Zapadnoj Crkvi sve do VIII.st. upotrebljavan je samo takav kruh na Liturgiji[3]. Nastavi čitati Zašto kvasni kruh u Euharistiji? Tko, kada i kako priprema kruh za Euharistiju?

“Sv. Simeon Solunski veli da su vlasi kao cvijet svega tijela. Postriženjem se one prinose Bogu kao prvi plod, u znak da je čin “čteca” (čitač na Liturgiji, lektor) početak posvećenja sebe na službu Bogu. Činom “čteca”, dakle, ulazi se u kler – svećenstvo. Po postriženju u obliku križa, koje vrši episkop/biskup, u starini su mu drugi klerici strigli cijelo tjeme, ostavivši samo vijenac kose oko glave…” Nastavi čitati Brijanje tjemena/postrig kod pravoslavnog klera