Uskrsno (vazmeno) vrijeme u Pravoslavnoj Crkvi

            Kao i kod rimokatolika, i u pravoslavlju postoji posebni ciklus liturgijske godine koji nazivamo uskrsnim ili vazmenim vremenom, a koji traje od Uskrsa do Duhova. Kako on izgleda?

            Još kod starozavjetnih Izraelaca postojao je princip da se veliki blagdani slave nekoliko dana, i da se nadovezuju jedan na drugi. Tako se starozavjetni blagdan Pashe slavio (i slavi se kod Židova i danas) osam dana. Počevši od druge večeri Pashe, brojalo se pedeset dana, i na pedeseti dan se slavio Šavuot, Pentekost, Pedesetnica. Dok se blagdanom Pashe obilježavao izlazak Izraelaca iz Egipta, kao i proljetna žetva ječma, Pedesetnicom se obilježavalo sklapanje Saveza s Bogom na Sinaju, kao i žetva pšenice. Pošto je u vrijeme Pashe Krist umro i uskrsnuo, a na Pedesetnicu se dogodio izljev Duha Svetoga na apostole, smatra se da su time ovi starozavjetni blagdani ispunjeni u Kristovom djelu spasenja. Tako za nas kršćane razdoblje od Uskrsa do Duhova ima svečani uskrsni karakter.

            Sam blagdan Uskrsa se i kod rimokatolika i kod pravoslavnih slavi osam dana. To znači da Uskrs nije samo onaj dan na koji ga mi računamo, već se cijeli sljedeći tjedan, do druge uskrsne nedjelje uključivo, smatra Uskrsom, odnosno, svaki dan toga tjedan ima status Uskrsa, i uskrsno bogoslužje (doduše, u pastoralu se najčešće svečano obilježavaju samo ponedjeljak i utorak). Zbog toga srijeda i petak uskrsnog tjedna (svijetle sedmice, kažu Srbi) nisu posni dani. Poseban značaj ima petak uskrsnog tjedna (tzv. Istočni petak), na koji se slavi spomen na obnovu hrama i izvora čudotvorne vode u Carigradu, posvećenog Bogorodici. Nedjelja nakon Uskrsa, odnosno posljednji dan uskrsne osmine, naziva se Mali Uskrs, ili Antipasha, a najčešće Tomina nedjelja (po evanđelju o nevjernom Tomi koje se čita na nju). Ona odgovara dakle rimokatoličkoj Bijeloj nedjelji, ili nedjelji Božanskog Milosrđa.

            Ponedjeljak nakon ove nedjelje naziva se kod Srba pobusani ponedjeljak. On je posvećen pokojnima, odnosno, pohođenju i uređenju njihovih grobova (odatle naziv „pobusani“, od busenja kojim se ukrašavaju grobovi). Tako se dovodi u vezu Kristovo uskrsnuće sa sveopćim.

            Treća uskrsna nedjelja se zove Nedjelja mironosica, jer je posvećena mironosicama, tj. ženama koje su na dan Uskrsa pohodile Isusov grob donoseći na njega miro, miomirisnu pomast.

            Četvrta uskrsna nedjelja se naziva Nedjelja o uzetom, pošto se na nju čita evanđelje o ozdravljenju uzetoga.

            U srijedu nakon ove nedjelje započinje osmodnevni blagdan Prepolovljenje, kojim se obilježava polovica uskrsnog vremena. Tema tog blagdana je Krist Učitelj, a vezuje se uz događaj kada je Krist u trećoj godini svoje propovijedi otkrio svoju slavu i silu (Iv 7, 14-36).

            Peta uskrsna nedjelja se zove Nedjelja o Samarijanki, pošto se na nju čita evanđelje o Isusovom razgovoru sa ženom Samarijankom.

            Šesta uskrsna nedjelja se zove Nedjelja o sljeporođenom, po evanđelju koje govori o iscjeljenju slijepoga od rođenja. U četvrtak iza nje slijedi blagdan Uzašašća Kristova – Spasova (Srbi kažu Spasovdan).

            Sedma uskrsna nedjelja je posvećena svetim ocima Prvog ekumenskog koncila u Niceji 325.g., na kojemu je definirano Kristovo božanstvo i donesen prvi dio današnjeg nicejsko-carigradskog Vjerovanja.

            Nakon nje slijedi nedjelja Pedesetnice ili Duhova, na koju se slavi silazak Duha Svetoga na apostole. Kod rimokatolika nakon reforme II. vatikanskog koncila ovim danom završava uskrsno vrijeme; međutim, kod pravoslavnih je zadržana stara tradicija da se Duhovi također slave osam dana (u pastoralu se naglašeno slave ponedjeljak u utorak). Zato srijeda i petak nakon Duhova također nisu posni, jer svaki dan tog tjedna ima status blagdana Duhova. U subotu uoči Duhova su Zadušnice – dan molitve za mrtve.

            Općenito, tijekom cijelog vazmenog vremena posti se ublaženo, na ulju, srijedom i petkom. U bogoslužju ovog razdoblja se koristi posebna liturgijska knjiga – Cvjetni triod ili Pentikostar.

            Rimokatolici imaju nekoliko blagdana koji se datumski vezuju uz uskrsno vrijeme, premda nisu njegov dio. Tako u nedjelju nakon Duhova slave blagdan sv. Trojstva, posvećen dogmi o Božjem Trojstvu. Pravoslavni ovoga nemaju; oni uopće nemaju idejne blagdane, posvećene određenim sadržajima vjere. Kod pravoslavnih se Trojstvo spominje na same Duhove, jer se smatra da se silaskom Duha dovršila objava Trojedinog Boga. Zato se kod Srba Duhovi i zovu još Trojice. Nekoć je tako bilo i u rimokatoličkoj tradiciji, pa rimokatolici sjeverne Hrvatske na svom kajkavskom dijalektu blagdan Duhova zovu Trojaki, a duhovski ponedjeljak trojački pandeljek.

            Blagdani Tijelova, Srca Isusova i Marijina, koji se slave kod rimokatolika nakon uskrsnog vremena, ne postoje kod pravoslavnih, nego su plod zasebnog razvoja rimokatoličke duhovnosti.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s