Zaređen prvi pravoslavni svećenik-Kurd

Dana 4. veljače 2023. godine, po blagoslovu Njegove Svetosti Katolikosa-patrijarha gruzijskog[1] Ilije II., biskup sjevernoameričke biskupije Gruzijske pravoslavne Crkve Sava zaredio je jerođakona[2] Madaja (Mamdija) za jeromonaha[3]. Ređenje je obavljeno u samostanu sv. Nine u Marylandu, SAD. Ovo je poseban dan u životu suvremenih kršćanskih Kurda, jer njihova mlada zajednica po prvi put ima svećenika koji ima blagoslov da obavlja službe na kurdskom jeziku.​

O. Madaja (prije monašenja – Serafim) rođen je u Tbilisiju u jezidskoj obitelji. Godine 2002. s rodbinom se preselio u Moskvu, gdje je primio kršćanstvo i stupio u misionarsku školu koju je osnovao svećenik o. Danil Sisojev. Nakon mučeničke smrti svog mentora, budući jeromonah upoznao je čuvenog grčkog starca[4] Dionizija (Kalambokasa), koji mu je kasnije postao duhovni otac i stalno nadahnuće na njegovom životnom putu. ​Otac Madaja je preveo i objavio prve kršćanske tekstove na kurdskom (Kurmanji i Sorani). Danas je otac Madai student postdiplomskih studija na Atenskom sveučilištu i nastavlja prevoditi pravoslavne liturgijske i teološke tekstove.

​Etnogeneza Kurda datira još od drevnog perzijskog carstva Ahemenida (640.-330. p.n.e.). U to vrijeme, perzijsko carstvo je obuhvaćalo današnji Kurdistan (dijelovi Irana, Iraka, Sirije i Turske unutar njihovih današnjih granica). Stanovništvo ovih područja bilo je indoeuropskog porijekla i govorilo je indoiranskim jezikom, koji je odgovarao drevnom iranskom dijalektu.

Postoje izolirani slučajevi prelaska na kršćanstvo, ali nakon prisilne islamizacije (7. – 10. st.), kurdski narod je uglavnom počeo ispovijedati islam, kao i ekstremne derivate islamskog učenja kao što su jezidizam, zatim alevizam te druge sufijske redove. Početkom 21. st. Kurdi (posebno kurdske dijaspore) su počeli masovno usvajati kršćanstvo i taj proces ubrzano dobiva na zamahu.

izvor: vjeronauka.net


[1] Gruzijski patrijarsi nose i titulu katolikos.

[2] Monah zaređen za đakona.

[3] Monah zaređen za svećenika.

[4] Iskusni duhovnici i učitelji duhovnog života se nazivaju starcima.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s