Patrijarh Kiril nije rekao da se za rat ide u raj

Pošto se opet šire laži na račun Njegove Svetosti, patrijarha ruskog Kirila, ovaj put na račun njegove nedjeljne propovijedi, donosimo ovaj tekst, kako bismo vidjeli što je on uistinu rekao. Donosimo prijevod s ruskog originala integralnog teksta propovijedi. To je važno, jer novinari od cijele propovijedi otkidaju određene rečenice, kojima onda daju proizvoljno značenje. Zato je važno čitati propovijed kao cjelinu. Drugo, važan je ruski izvornik, jer je engleski prijevod, kojeg se većina drži, nažalost krivotvorina. Npr., patrijarh uopće ne spominje u svojim propovijedima Rusiju. On spominje Rus, a to je širi i drevniji pojam od aktualne države Rusije. Rus je drevna zajednička država svih istočnih Slavena, i baštinici te Rusi su jednako i Rusi, i Bjelorusi i Ukrajinci. Dakle, laž je da patrijarh „navija“ za aktualnu državu Rusiju, i laž je da on negira pravo na postojanje Ukrajinaca. Iz njegovih riječi je sasvim vidljivo, da on sva tri naroda naziva narodima, i da želi da se ta tri naroda, ujedinjena ne samo zajedničkim biološkim porijeklom, nego i duhovnim i civilizacijskim, prestanu međusobno klati za interese drugih. Kada spominje Rus (u tekstu smo taj pojam označili kurzivom), on misli na očuvanje zajedničke vjerske i civilizacijske baštine ova tri pravoslavna istočnoslavenska naroda, a ne na nekakvo širenje jednog od tih naroda (Rusa) na štetu drugog (Ukrajinaca).

Što se tiče rata, treba podsjetiti sablažnjenu braću katolike da je misao o žrtvi za bližnjega u ratu misao i njihove Crkve. Tj., univerzalna je kršćanska misao da čovjek, koji iskreno živi vojni poziv, i koji je vjeran zakletvi, i pritom pogiba u ratu, žrtvuje svoj život za druge. To isto što je rekao patrijarh Kiril govore i drugi vjerski službenici za svoje vojnike stradale u ratovima, i licemjerno je prozivati zbog toga ruskog patrijarha. Pogotovo ako se uzme u obzir tradicionalni katolički nauk prije Drugog vatikanskog koncila. Kao što i sami možete vidjeti, patrijarh nije nigdje rekao: „Onaj tko za Rusiju pogine u ratu protiv Ukrajine ide u raj“. On je rekao da onaj vojnik, ukrajinski ili ruski (jer vidimo da patrijarh žali za svim žrtvama, i ima pastvu na objema stranama), koji je lojalan zakletvi, i koji ide u rat s nakanom da se bori za pravednu stvar, i ne čini zločine; da takav, ako pogine, čini žrtvu za druge, a žrtva je plemenita stvar, jer sam Krist kaže, da nema veće ljubavi nego život svoj dati za druge.

Slijedi prijevod propovijedi, preuzete sa službene stranice RPC:

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!

Jer Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina (Iv 3, 16). Dao kamo? U smrt! Jedinorođenog Sina, Božanskog Sina! I zašto je bila potrebna ova strašna božanska Žrtva, čiji razmjer i značaj ljudski um ne može dokučiti? Svemogući Bog daje Samog Sebe na pogubljenje, kojim su pogubljeni zločinci, izopćenici ljudskog društva, koji su stvarno počinili strašne, opasne zločine.

Kada čovjek razmišlja o ovoj neizrecivoj božanskoj Žrtvi, ljudskom umu je teško dokučiti cijeli božanski plan. Ali sasvim je očito da Gospodin daje Sebe, trpi i umire na ljudski način, ne za nešto što bi nama bilo potpuno neshvatljivo, i što bi bilo svojstveno samo Njemu, koji o sebi ima neizmjerno znanje. On nam daje priliku spoznati da, ako Bog u svome Sinu daje svoj ljudski život za druge ljude, za ljudski rod, onda je žrtva najviša manifestacija čovjekove ljubavi prema bližnjima. Požrtvovnost je najveća manifestacija najboljih ljudskih osobina.

Znamo da danas mnogi ginu u međusobnim borbama. Crkva moli da ovaj rat što prije prestane, da što manje braće pogine u ovom bratoubilačkom ratu. Ali je pritom Crkva svjesna da ako netko, vođen osjećajem dužnosti, i potrebom ispunjenja prisege, ostane vjeran svome pozivu i pogine vršeći vojnu dužnost, tada nedvojbeno čini djelo koje je jednako žrtvi. On sebe prinosi kao žrtvu za druge. I zato vjerujemo da ova žrtva pere sve grijehe koje je čovjek počinio.

Rat koji se sada odvija na prostranstvima Rusi je unutarnji, međusobni sukob. I zato je toliko važno da rezultat ove borbe ne bude val gorčine i otuđenja; da bratske narode ne dijeli neprobojni zid mržnje. I o tome, kako se mi svi danas odnosimo jedni prema drugima, što molimo Gospodina u svojim molitvama, čemu se nadamo, ovisi ne samo ishod rata, nego i ono što će se dogoditi kao rezultat svega ovoga. Daj Bože da trenutna neprijateljstva ne unište jedinstveni duhovni prostor Svete Rusi i, štoviše, ne otvrdnu naše narode. Neka sve rane budu izliječene Božjom milošću. Da se, milošću Božjom, izbriše iz sjećanja sve ono što danas mnoge i mnoge žalosti. Da ono što će zamijeniti sadašnje stanje, pa tako i u odnosima naših bratskih naroda, bude svijetlo, mirno i radosno.

A to se može dogoditi samo ako živimo s vjerom u srcu. Jer vjera uništava strah, vjera daje mogućnost uzajamnog opraštanja, vjera učvršćuje odnose među ljudima i može doista preobraziti i pretvoriti te odnose u bratske, srdačne i ljubazne. Daj Bože da završi sve što sada zamračuje duše mnogih. Daj Bože da u ovim međusobnim sukobima što manje ljudi pogine ili bude ozlijeđeno. Daj Bože da bude što manje udovica i siročadi, manje podijeljenih obitelji, manje prekinutih prijateljstava i bratstava.

Crkva, koja vrši svoju pastoralnu službu među narodima Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i mnogih drugih na prostranstvima povijesne Rusi, danas posebno trpi i posebno moli za što brži prestanak međusobnih sukoba, za trijumf pravde, za obnovu bratskog zajedništva i prevladavanje svega onoga što se godinama gomilalo, a na kraju i dovelo do krvavog sukoba. Vjerujemo da svi sveci koji su zasijali u ruskoj zemlji – u ovom slučaju, koristeći već prihvaćeni izraz “u ruskoj zemlji”, mislimo na Rus, svu rusku zemlju, Svetu Rus – danas zajedno s nama uznose molitve Gospodinu da se uspostavi mir na zemlji, da dođe do pomirenja bratskih naroda i, što je najvažnije, da trijumfira pravda, jer bez pravde nema trajnog mira.

Neka nas Gospodin sve čuva i pomogne da dostojanstveno koračamo svojim kršćanskim putem, unatoč teškim životnim okolnostima koje su danas stvarnost našeg ovozemaljskog postojanja. Molitvama svetih, čija smo imena danas proslavili, neka nam Gospodin pomogne da se svi utvrdimo u miru, ljubavi, jednodušnosti i čistoći.

izvor: patriarchia.ru

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s