Zaključci zasjedanja Svetog Arhijerejskog Sabora SPC 2022.g.

Priopćenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve s redovnog zasjedanja održanog u Srijemskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. svibnja 2022. godine.

Ovogodišnje redovno zasjedanje Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve započeto je 15. svibnja u Srijemskim Karlovcima, jednom od sjedišta patrijarha srpskih, a povodom proslave značajnog jubileja – stogodišnjice ujedinjenja srpskih pokrajinskih Crkava u jednu i jedinstvenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu i obnove statusa autokefalne Srpske Patrijaršije (1920.). Proslava ovog značajnog jubileja već dva puta je odlagana uslijed pandemije koronavirusa.

Saborski oci su posebnu pažnju posvetili temi svetih ugodnika Božjih. Prepoznajući u primjeru njihovog vrlinskog života, mučeništva, ispovjedništva i asketizma neugasivu revnost za vjeru, Srpska Pravoslavna Crkva unošenjem u Diptihe svetih preporučuje ova novojavljena i novoproslavljena svijetlila Pravoslavlja svojoj duhovnoj djeci kao primjer za ugled u vrlini i čvrstini vjere, nade i ljubavi. Liku svetih pribrojane su sljedeće ličnosti: sv. Danilo, episkop[1] karlovački i plaščanski, s datumom spomena 27. siječnja/9. veljače; sv. Irinej (Ćirić), episkop bački, ispovjednik vjere, s datumom spomena 24. ožujka/6. travnja; sv. 73 sveštenomučenika[2] gornjokarlovačka, čiji spomen ima biti zajedno sa spomenom sv. sveštenomučenika Save gornjokarlovačkog, 4/17. srpnja; sv. sveštenomučenik Nedeljko Rakovički (Streličić), s datumom spomena 8/21. svibnja;  sv. sveštenomučenik Miloš (Bilbija) Grkovačko-crnoluški, s datumom spomena 28. srpnja/ 10. kolovoza; sv. sveštenomučenici Ilija (Budimir), Risto (Ćatić), Kosta (Stanišić) i ostali livanjski mučenici, čiji datum spomena će uskoro biti utvrđen i objavljen; sv. prepodobnomučenici[3] medljanski iguman[4] Serafim, monah Avakum i monah Mardarije, s datumom spomena 28. rujna/11. listopada; Sv. djeca mučenici, jastrebarski i sisački, s datumom spomena 13. srpnja/26. kolovoza; sv. mučenici zvorničko-tuzlanski, s datumom spomena 26. svibnja/8. lipnja; sv. mučenici bački, s datumom spomena 10/23. siječnja. Izmijenjen je datum spomena mučenika dabrobosanskih: umjesto 28. lipnja/11. srpnja, njihov spomen će se ubuduće obilježavati 5/18. srpnja svake godine. Određen je datum spomena svetih sveštenomučenika žitomislićkih – 13/26. lipanj, dok su mučenicima prebilovačkim i donjohercegovačkim pribrojani i svi ostali mučenici postradali za vjeru u Hercegovini u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji će se od sada svi zajedno proslavljati pod nazivom „Sveti mučenici prebilovački i ostali hercegovački mučenici“, s datumom spomena 24. srpnja/6. kolovoza.

Sljedeći milosni i blagoslovljeni događaj na Saboru bilo je zajedničko služenje saborne svete Liturgije u hramu sv. Save na Vračaru poslije obnove euharistijskog zajedništva i kanonskog jedinstva između Srpske Pravoslavne Crkve i Makedonske Pravoslavne Crkve, kako se ona nazivala poslije prekida zajedništva 1967. godine. Liturgiju je služio Patrijarh srpski g. Porfirije uz susluženje Arhiepiskopa ohridskog i makedonskog g. Stefana i većeg broja arhijerejâ[5], svećenikâ i đakonâ.

Saslušani su i analizirani izvještaji o radu Svetog Arhijerejskog Sinoda i eparhijskih arhijereja[6], kao i dobrotvorne fondacije „Čovekoljublje“ i drugih fondacija, ustanova i službi Srpske Pravoslavne Crkve u proteklom razdoblju.

Kao i ranijih godina, Sabor se bavio i radom Patrijaršijske biblioteke, Muzeja i Arhiva Srpske Pravoslavne Crkve, kao i pitanjem crkvene prosvjete, brižljivo analizirajući trenutno stanje i probleme. Za rektore bogoslovijâ postavljeni su dosadašnji vršitelji dužnosti rektora: Bogoslovije Svetog Save u Beogradu – protođakon Radomir Vrućinić; Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima – protojerej–stavrofor mr. Jovan Milanović; Bogoslovije Svetog Petra Dabrobosanskog u Foči – protonamesnik Ljubomir Prijović. Tijekom ovog zasjedanja pažljivo je saslušan i izvještaj o djelatnosti Bogoslovskog fakulteta „Sveti Sava“ u Libertyvilleu, SAD, s konkretnim odlukama za unapređivanje nastavnog procesa.

Razmatrano je i stanje naše Crkve na Kosovu i u Metohiji, u Crnoj Gori, u Hrvatskoj i drugdje, kao i duhovne i sve ostale posljedice ratnog sukoba u Ukrajini. Posebno je razmatrana tema izbjeglicâ, od kojih je veliki broj utočište našao na prostoru jurisdikcije Srpske Pravoslavne Crkve. Sabor je s dužnom pažnjom i brigom razmatrao i pojave koje ugrožavaju, a u nekim slučajevima i narušavaju jedinstvo Pravoslavne Crkve.

Sabor je popunio upražnjene eparhije[7] zapadnoeuropsku i šabačku. Za episkopa zapadnoeuropskog izabran je dosadašnji vikarni episkop[8] hvostanski Justin (Jeremić), a za episkopa šabačkog dosadašnji vikarni episkop toplički Jerotej (Petrović), dok je administriranje Eparhijom zagrebačko-ljubljanskom povjereno Njegovoj Svetosti Patrijarhu. Za vikarne episkope Patrijarha srpskog izabrani su: arhimandrit[9] Aleksej (Bogićević), iguman manastira Svetog Luke u Bošnjanima kraj Varvarina, s titulom Episkop hvostanski[10]; arhimandrit Ilarion (Lupulović), iguman manastira Draganca kod Gnjilana, s titulom Episkop novobrdski; arhimandrit Nektarije (Samardžić), klirik Eparhije britansko-skandinavske, s titulom Episkop jegarski; arhimandrit Dositej (Radivojević), nastojatelj manastira Svetog Georgija u Ćelijama kod Lazarevca, s titulom Episkop lipljanski, i protosinđel[11] Petar (Bogdanović), nastojatelj manastira Gornjaka kod Petrovca na Mlavi, s titulom Episkop toplički.

Tijekom Sabora održana je i sjednica Centralnog tijela za dovršenje Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru.

Sabor je tijekom zasjedanja izvršio dva posjeta: predsjedniku Republike Srbije g. Aleksandru Vučiću i prijestolonasljedniku Aleksandru Karađorđeviću, na poziv ovih istaknutih javnih ličnosti.

U Svetom Sinodu mandat je prestao Mitropolitu dabrobosanskom g. Hrizostomu i Episkopu kruševačkom g. Davidu, koji ostaju članovi zamjenici. Za nove članove Svetog Sinoda izabrani su Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije i Episkop bački g. Irinej.

izvor: spc.rs


[1] Biskup.

[2] Mučenici koji su bili klerici, zaređene osobe.

[3] Monasi-mučenici.

[4] Poglavar manastira (samostana).

[5] Biskupi.

[6] Dijecezanskih biskupa.

[7] Biskupije.

[8] Pomoćni biskup.

[9] Najviša monaška titula.

[10] Kao i u rimokatoličkoj tradiciji, pomoćni biskupi nose naslove ugašenih biskupija.

[11] Viša monaška titula.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s