Ukrajinski Herson – posljednje počivalište jednog rimskog pape-mučenika

O antičkom Hersonu na području današnje Ukrajine i njegovim ranokršćanskim mučenicima, već smo pisali (Svetih sedam biskupomučenika hersonskih). Danas se Pravoslavna Crkva spominje rimskog pape sv. Martina Ispovjednika, mučenika za vjeru, kome je ovaj drevni grad također postao mjesto zemaljskog preminuća. Sv. Martine Rimski, moli za napaćeni narod Ukrajine.

***

Iz Ohridskog prologa: „Sv. Martin Ispovjednik, papa rimski. Postao papom 5. srpnja 649. god. baš u vrijeme jarosne rasprave pravoslavnih s hereticima monoteletima (jedinovoljnicima). Carevaše tada Konstans II., unuk Heraklijev, a patrijarh carigradski bijaše Pavao. Da bi uspostavio mir u Crkvi, sam car napisa knjižicu Tipos, koja bi veoma po volji hereticima. Papa Martin sazva sabor od 105 biskupa, na kome se osudi ova knjižica careva. U isto vrijeme napisa papa pismo patrijarhu Pavlu, moleći ga da se drži čiste vjere pravoslavne i da cara savjetuje da se okani heretičkih mudrovanja. To pismo razljuti i patrijarha i cara. I car posla nekoga vojvodu Olimpija u Rim, da dovede papu vezana u Carigrad. Vojvoda se ne drznu vezati papu, ali nagovori jednog vojnika, da ga mačem ubije u crkvi. No kada vojnik uđe u crkvu s mačem skrivenim, najedanput oslijepi. Tako Promislom Božjim Martin izbježe smrt. U to vrijeme napadahu Saraceni na Siciliju, i vojvoda Olimpije ode na Siciliju, gdje i umre. Tada spletkom patrijarha-heretika Pavla car posla drugog vojvodu, Teodora, da veže i dovede papu pod optužbom da on, papa, stoji u dosluhu sa Saracenima, i da ne štuje Prečistu Bogomajku. Kada vojvoda stiže u Rim i pročita optužbu protiv pape, ovaj odgovori da je to kleveta, da on nema nikakve zajednice sa Saracenima, protivnicima kršćanstva, „a prečistu Bogomajku ako tko ne štuje i ne ispovijeda i njoj se ne klanja, da bude proklet i ovoga i onoga vijeka“. No to ne izmijeni odluku vojvodinu. Papa bi vezan i doveden u Carigrad, gdje bolan i prebolan ležaše dugo u tamnici, mučen tjeskobom i glađu, dok najzad ne bi osuđen na progonstvo u Herson, gdje poživje dvije godine i skonča predavši dušu svoju Gospodinu, radi koga je mnogo postradao, 655. god. Na dvije godine prije njega umre okajani Pavao. I kad ga car posjeti pred smrt, on okrene glavu zidu i plakaše ispovijedajući da je mnogo griješio protiv pape Martina, i moleći cara da Martina oslobodi.“

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s