Sv. mučenik Stefan Dečanski, kralj srpski

Danas slavimo sv. Stefana Dečanskog, jednog od najznamenitijih i najsvetijih srpskih kraljeva u povijesti. Nad njegovim neraspadnutim tijelom na Kosovu i dan danas se zbivaju čudesa, zbog čega mu često dolaze u nevolji i Albanci-muslimani, kao i ostali nepravoslavni.


moći sv. kralja Stefana

Iz Ohridskog prologa:

„Sin kralja Milutina i otac cara Dušana. Po zapovijedi neobaviještenog oca bio oslijepljen, a po zapovijedi lakomislenog sina bio u starosti udavljen. Pri oslijepljenju ukazao mu se sv. Nikola u hramu na Ovčem polju, i pokazao mu njegove oči rekavši: „Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vrijeme ja ću ti ih vratiti“. Pet godina proveo u Carigradu kao zatočenik u manastiru[1] Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i podvigom[2], krotkošću i pobožnošću, trpeljivošću i blagodušnošću prestigao je Stefan ne samo sve monahe u manastiru, nego i sav Carigrad. Kada se navrši pet godina javi mu se opet sv. Nikola i reče mu: „Došao sam ispuniti svoje obećanje“. I osjeni slijepog kralja znakom križa, i kralj progleda. Iz zahvalnosti Bogu sagradio hram Dečanski[3], jedno od rijetkih remek-djela bizantske umjetnosti i jedan od najznamenitijih spomenika negdašnje srpske pobožnosti.

Visoki Dečani

Sv. kralj Stefan sa sv. Savom i sv. knezom Lazarom čini jednu prekrasnu trijadu svetosti, plemenitosti i samopožrtvovnosti, koje je narod srpski dao. Kao mučenik proživio svoj zemni vijek, i kao mučenik skončao 1336. god., primivši vijenac besmrtne slave od Svedržitelja, kome je vjerno poslužio.“

„Ako je ikad sjedio na prijestolu zemaljskoga carstva car svetac, to je bio sveti kralj Stefan Dečanski. Grci, koji su Slavene inače smatrali barbarima, divili su se ljepoti duše sv. Stefana kao jednom najrjeđem čudu toga vremena. Kada car Kantakuzen posla k Milutinu nekim državnim poslom igumana[4] manastira Pantokratorova, između ostaloga upita kralj Milutin i o svome sinu Stefanu. „Pitaš me, kralju, o drugom Jobu?“ reče mu iguman, „budi uvjeren, da njegova ubogost stoji više tvoje kraljevske veličine“. Car bizantski najprije je postupao sa slijepim Stefanom vrlo surovo: prvo ga je zatvorio u jedno odjeljenje dvorca, i zabranio svakome pristup k njemu; a potom ga predao u manastir Pantokrator s tim, da bi tamo pod teškim podvigom monaškim, oslabio i propao. No blaženog Stefana Bog je čuvao, i on je podnosio podvige posta i molitve kao najbolji monah. O mudrosti njegovoj počelo se govoriti po cijelom Carigradu. I car ga je počeo uvažavati i češće od njega savjete tražiti. Tako na primjer sv. Stefan je doprinio da se sruši čuvena hereza Barlaamova, protiv koje se borio sv. Grgur Palama (vidi Sinaksar II. nedjelje časnog posta). Barlaam se u to vrijeme nalazio u Carigradu, i vještom spletkom bio je pridobio za svoje mišljenje mnoge velikaše u Crkvi i na dvoru. U nedoumici car prizva Stefana i upita što da radi s Barlaamom? Mudri Stefan mu odgovori riječima Psalmista: „Omrzoh, Gospode, one koji tebe mrze!“. I još reče: „Opasne ljude treba izgoniti iz društva“. Čuvši ovo, car Kantakuzen odmah protjera Barlaama nečasno iz prijestolnice.“


[1] Samostan.

[2] Duhovni podvig, askeza, isposništvo, trpljenje nevolja.

[3] Visoki Dečani, na Kosovu.

[4] Poglavar manastira (samostana).

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s