Što je to Pravoslavna Crkva?

U ovom tekstu donosimo osnovne informacije o samopoimanju, granicama i organizaciji Pravoslavne Crkve. Tekst je na neki način sažetak mnogih naših dosadašnjih tekstova o tome, i ubuduće će link na njega biti na istaknutom mjestu u rubrici „O nama“ na blogu, kako bi posjetitelji imali dostupne kratke i jasne informacije.

Pojam:

Pravoslavna Crkva jest kršćanska Crkva koja sebe smatra jedinom i izvornom kršćanskom Crkvom, osnovanom od samoga Krista. Ona vjeruje da je u njoj sačuvana čista i izvorna kršćanska vjera, kao i ispravna vjerska praksa, te se stoga smatra ortodoksnom (pravovjernom, pravoslavnom), te jednom, svetom, katoličkom i apostolskom Crkvom. Prema tome, i pravoslavni sebe smatraju katolicima (ne onim katolicima, koji su u jedinstvu s rimskim biskupom – papom), i po njihovom uvjerenju, njihova Crkva jest jedna i jedinstvena – Tijelo Kristovo na zemlji, koje objedinjuje sve vjernike međusobno i povezuje ih s Bogom. U svjetovnim popisima religija obično se računa kao jedna od tri glavne grane kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Naziv:

Pravoslavna Crkva ima mnogo naziva (ili oznaka): jedna, sveta, katolička (srp. katoličanska ili saborna), sveopća, ekumenska ili vaseljenska, ali ovaj je najčešći i najprepoznatljiviji – pravoslavna. On dolazi od grčke riječi „orthodoxia“, što znači ispravno vjerovanje, pravovjerje, ali i ispravan način slavljenja Boga, pravoslavlje. Po mišljenju pravoslavaca, ova dva vida kršćanskog života su neodvojiva: vjerski nauk uvjetuje praksu, a praksa izražava nauk. Ona je Crkva, tj. Božja zajednica i Tijelo Kristovo na ovoj Zemlji, preko kojeg čovjek ostvaruje realno zajedništvo s Bogom i ostalim vjernicima, a ne tek skupina vjernika organiziranih oko nekog zajedničkog programa.

Organizacija – sveopća i mjesna Crkva:

Pravoslavna Crkva jest jedna i jedinstvena Crkva, posve nepodijeljena i ujedinjena. To jedinstvo ona postiže jedinstvom:

  1. vjere – Pravoslavna Crkva ispovijeda specifični vjerski nauk, izvorni, objavljen od Boga, prenesen preko apostola i njihovih nasljednika, kakav ne ispovijeda niti jedna druga vjerska zajednica na zemlji.
  2. sv. Tajni (sakramenata) – na temelju zajedničke vjere u objavljene vjerske istine, svi pravoslavci svijeta, bez obzira na naciju, rasu, spol i dob, nalaze se u potpunom sakramentalnom zajedništvu, što znači da se mogu pričešćivati i primati bez ikakve zapreke ostale sakramente jedni kod drugih (tako se npr. pravoslavni Rus normalno može pričestiti u srpskoj Crkvi, i obrnuto).
  3. kanonskog ustrojstva – sve pravoslavne Crkve imaju jedno te isto osnovno kanonsko pravo, odnosno crkvene zakone, koji uređuju život Crkve, i na osnovu kojih pojedine mjesne Crkve mogu donijeti svoje specifične propise prilagođene okolnostima u kojima dotična Crkva živi.

Znači, bez obzira na to što u Pravoslavnoj Crkvi nema jedinstvene vrhovne uprave, poput pape, ona je zahvaljujući ovom trostrukom zajedništvu vjere, sakramenata i kanonskog prava, jedna Crkva, i svatko tko nije u ovom zajedništvu, nije pravoslavac, makar se takvim predstavljao. Prema tome, pogrešno je govoriti o pravoslavlju kao o porodici ili federaciji nezavisnih Crkava, jer se radi o uistinu jednoj sveopćoj zajednici. Ta sveopća Crkva se ostvaruje prije svega u lokalnoj zajednici – eparhiji (biskupiji), okupljenoj oko episkopa (biskupa), kao apostolskog nasljednika i ikone (slike) Kristove, osobito u slavljenju Euharistije. Svaka eparhija (biskupija) ima puninu crkvenosti, vjere i nauka, Bibliju i Tradiciju, te cjelovitog Krista u Tajnama (sakramentima), te u njoj svaki pojedinac ostvaruje osobno spasenje, posvećenje i sudjelovanje u Kristovu Tijelu. Zato u pravoslavlju nema prednosti jedne mjesne Crkve nad drugom, ili jednog episkopa (biskupa) pred drugim. Doduše, postoje razlike, titularne ili administrativne naravi, ali svi episkopi (biskupi) su u osnovi jednaki, svaki je pastir svoje Crkve, a na široj razini odlučuju isključivo saborno, zajednički.

Organizacija – autokefalne i autonomne Crkve:

Pojedinačne eparhije (biskupije) Pravoslavne Crkve nisu ipak izolirane monade, te se na široj razini objedinjavaju u različite regionalne cjeline. Dakle, ono što smatramo samostalnim pravoslavnim Crkvama, zapravo su samo udruženja ravnopravnih eparhija (biskupija) u određenim regionalnim uvjetima (često nacionalnim ili državnim), kako bi mogle usklađenije zajednički djelovati na nekom teritoriju, državi ili narodu. Pojedine samostalne Crkve su čisto vremenite i povijesno uvjetovane ustanove, koje nisu presudne za pravoslavlje, te su podložne povijesnim promjenama granica, ukidanjima i osnivanjima, te se samo uvjetno nazivaju Crkvama. Neke od njih imaju više naglašen nacionalni karakter (npr. srpska, bugarska ili rumunjska), neke više državni (npr. poljska, grčka ili ciparska), a neke nijedan od tih (npr. stare patrijaršije, carigradska, aleksandrijska, antiohijska i jeruzalemska obuhvaćaju razne narode i pokrivaju različite države).

Autokefalne Crkve jesu Crkve posve pravno samostalne i nezavisne od drugih, te same biraju i posvećuju svog poglavara, dok su autonomne Crkve podložne nekoj od autokefalnih, koje potvrđuju izbor njihovog poglavara. Također, sv. Miro (krizmano ulje) posvećuje u praksi samo poglavar autokefalne Crkve. Dakle, dok je autokefalna Crkva samostalna, kanonski i administrativno, autonomna je podređena autokefalnoj. Dakako, samostalnost (autokefalnost) neke Crkve je uvijek relativna i ograničena, jer pojedina Crkva mora steći priznanje ostalih Crkava, i ostati u zajedništvu vjere, kanona i sv. Tajni (sakramenata) s njima. Pravoslavlje nije poput protestantizma, ili zajednica reformacijske baštine, gdje postoji apsolutna neovisnost. Crkva koja se otkine od zajedništva s ostatkom Pravoslavne Crkve, prestaje biti pravoslavnom mjesnom Crkvom. Pravoslavna Crkva je jedinstvena poput katoličke (rimske), samo što se to jedinstvo očituje i vrši na drugi način – kod rimskih katolika podložnošću rimskom biskupu (papi), a u pravoslavlju kroz zajedništvo vjere i sakramenata.

Autokefalnom Crkvom u pravilu upravljaju njezini episkopi (biskupi). Tako npr. u srpskoj Crkvi svi njeni episkopi čine Sveti Arhijerejski Sabor, koji predstavlja vrhovnu zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast, koju on vrši kroz svoja redovna ili izvanredna zasjedanja, dok uže tijelo sastavljeno od nekoliko izabranih episkopa, Sveti Arhijerejski Sinod, predstavlja redovnu izvršnu vlast i rješava tekuće poslove Crkve. Jednom i drugom tijelu, Saboru i Sinodu, predsjeda episkop beogradski, koji uz ostale, zbog toga nosi i titulu patrijarha i smatra se poglavarom SPC. U tom smislu, poglavar Crkve nije ekvivalent papi u katoličanstvu, poglavar pojedine pravoslavne Crkve je samo predsjedavajući episkop, prvi među jednakima. Njegov utjecaj varira od Crkve do Crkve.

Poglavari većih i starijih Crkava nose naslov (titulu) patrijarha, a njihove Crkve su patrijaršije ili patrijarhati. Riječ je, dakako, samo o počasnom nazivu, koji nemaju sve autokefalne Crkve. Također, razlikuju se stare patrijaršije (priznate na ekumenskim saborima): carigradska, aleksandrijska, antiohijska i jeruzalemska, od novih: gruzijske, ruske, srpske, rumunjske i bugarske.

Popis (diptih) pravoslavnih Crkava

Stare patrijaršije:

  1. Carigradska
  2. Aleksandrijska
  3. Antiohijska
  4. Jeruzalemska

Nove patrijaršije:

  1. Ruska
  2. Gruzijska
  3. Srpska
  4. Rumunjska
  5. Bugarska

Autokefalne Crkve:

  1. Ciparska
  2. Grčka
  3. Albanska
  4. Poljska
  5. Čeških zemalja i Slovačke
  6. Američka (sve je smatraju kanonskom, ali autokefalni status priznaje samo pet Crkava)

Autonomne Crkve:

  1. Sinajska
  2. Finska
  3. Estonska
  4. Kretska
  5. Ohridska (makedonska)
  6. Japanska
  7. Kineska

Postoje i Crkve s manjim stupnjem samouprave, npr. bjeloruski egzarhat, itd.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s