Sveci Božji

Kult svetaca u pravoslavlju je još jedna od mnogih stvari koje mnogi odbacuju ili krivo shvaćaju. Mnogima se čini pretjeranim ili u suprotnosti s monoteizmom, moliti se ijednom ljudskom biću. Međutim, kult svetaca u sebi sadrži jednu od suštinskih poruka kršćanstva – svetost kao bogolikost – cilj ljudskog života. O tome nam u sljedećem tekstu progovara sv. Justin Popović; crvene fusnote su naša objašnjenja.

Samom prirodom Crkve određen je odnos među članovima Crkve, pa bili oni na zemlji ili u zagrobnom svijetu. Pošto svi članovi Crkve sačinjavaju jednu tajanstvenu nedjeljivu organsku cjelinu — Bogočovječansko tijelo Gospodina Krista, kome je On sam besmrtna Glava, punina koja sve ispunjava u svemu[1]; i pošto kao takva Crkva nikada ne umire niti podliježe smrti, to tjelesna smrt zemaljskih članova Crkve ne prekida vezu koja postoji između zemaljskih i preminulih članova njenih, već je ona uvijek živa i neprekidna. Čudom blagodatne[2] vjere i kristolike ljubavi sjedinjeni i sljubljeni u jedno Bogočovječansko tijelo Kristovo, svi nebeski i zemaljski članovi Crkve su sutjelesnici Kristovi[3]: njih oživljava jedan besmrtni život, jedna blagodat Duha Svetoga, domaći su Bogu i sužitelji svetima[4], i zajedničare među sobom kao dijelovi jednoga tijela, kao žitelji jednoga grada Božjega — Jeruzalema Nebeskog[5], koji je majka svima[6]. No odnos zemaljskih članova Crkve nije podjednak prema svoj preminuloj braći našoj po vjeri: drukčiji je prema svecima, to jest prema onim preminulim članovima Crkve koji su svojim blagodatno-vrlinskim životom na zemlji postigli evanđeosko savršenstvo duše, zbog čega ih je Bog proslavio; drukčiji pak prema ostalim nesavršenim članovima.

Pobožno poštovanje svetaca sastoji se u molitvenom odnosu prema njihovim kristolikim ličnostima, u proslavljanju njihovih bogočežnjivih vrlina, u poniznom nasljedovanju svetog života njihovog, i u molitvenom prizivanju njihove blagodatne pomoći. Proslavljajući svete podvižnike[7] vjere, Crkva ih proslavlja kao proslavitelje Boga, kao bogonosce, kao one u kojima je Bog neiskazano divan: „divan je Bog u Svetima Svojim“[8]. Veličajući njihove blagodatne podvige na zemlji, Crkva ih veliča kao neumorne radnike i ispunitelje Evanđelja Kristova, kao Kristonosce, kao one u kojima Krist živi i obitava[9]. U samoj stvari, ukazujući pobožno poštovanje svecima, mi ga ukazujemo Bogu u njima, Bogu „koji u Svetima obitava“; ukazujemo ga Kristu u njima, Kristu koji živi u svetim dušama. Poštujući svece pobožno i molitveno, mi ih ni u kom slučaju ne bogotvorimo, ne poštujemo kao bogove, već kao ugodnike Božje, kao prijatelje Božje, kao prijatelje Kristove, kao domaće Bogu, kao sužitelje Božje, kao sunasljednike Kristove, kao posrednike i zagovornike naše pred Bogom. To svoje pobožno poštovanje mi im ukazujemo na razne načine: svetkovanjem njihovih blagdana, podizanjem hramova u njihovo ime, ugledanjem na njihove vrline i podvige, molitvenim prizivanjem.

Božanska svetost je cilj ljudskog života na zemlji. Radi toga je Bog i postao čovjek, da nam kao Bogočovjek pokaže kako se može postati božanski svet. Pomoću čega? Pomoću sakramenata i svetih vrlina. Radi toga je Bog i stvorio čovjeka bogolikim: da bi za njega bilo prirodno živjeti u Bogočovjeku Gospodinu Kristu, u Bogočovječanskom tijelu Crkve, i tako postati božanski svet. Ta blagovijest bruji kroz sveto Evanđelje. Sveti apostol Petar, pozivajući kršćane da budu sveti kao što je i sam Bog i Gospodin Krist svet, blagovijesti: „Po Svecu (to jest po Gospodinu Kristu) koji vas je pozvao, i vi budite sveti u svemu življenju. Jer je pisano: budite sveti, jer sam ja svet“[10]. Sam Spasitelj naređuje Svojim sljedbenicima: „Budite savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski“[11]. Sav u srcu bogočovječanskih blagovijesti Spasovih sveti apostol Pavao blagovijesti kršćanima: „Sam Bog mira neka vas potpuno posveti“[12]. Jer što Bog hoće od vas? — Svetost. Volja Božja je svetost vaša[13].

Svetac je u stvari jedini pravi čovjek. Gospodin Krist je zato i postao čovjek, da kao Bogočovjek razvije čovjeka u blagodatnog bogočovjeka. Bogočovječansko tijelo Kristovo, Crkva, i jest božanska radionica koja pomoću sakramenata i svetih vrlina preobražava ljude u svete ljude, u blagodatne bogoljude. U njoj se svaki posvećuje po mjeri svoga življenja u sakramentima i svetim vrlinama. U tome su najrevniji sveci, koji podvizima svojim postaju čudotvorni kristonosci, bogonosci. I mi, pobožno poštujući njih, i ugledajući se na njih, veličamo u njima jedinog istinitog Boga i Gospodina roda ljudskog Isusa Krista, koji je jedini izvor božanske svetosti za beskrajno zagonetno biće što se čovjek zove.

Koliko je svetost svetaca dragocjena i važna u očima samoga Boga, pokazuje to što sam Bog veliča i slavi pravednike koji su svojim bogougodnim životom postigli svetost[14]. Njih božanska Objava naziva prijateljima Božjim, jer su svevrlinskom vjerom postali bliski i domaći Bogu[15]. Sam Bog toliko voli pravednike, toliko ih cijeni, da zbog njih spašava čitave bezakone gradove i snishodi njihovim molitvama[16]. Kada svesavršeni i svemoćni Gospodin tako uvažava pravednike, onda je prirodno što im Crkva ukazuje pobožno i molitveno poštovanje. Jer poštujući svece, mi u stvari poštujemo Onoga u njima koji je jedini svet, i koji jedini ima ljubavi i moći da svece čini svetima. Slijedeći zapovijedi Božje, pobožni ljudi Staroga Zavjeta pobožno su poštovali pravednike ne samo za njihova života za zemlji[17], već i poslije njihove smrti. Vječna je starozavjetna blagovijest: „Pravednik će se spominjati vječno“[18]. Pod ukor i osudu padali su oni koji nisu odavali dužno poštovanje pravednicima i poslije njihove smrti[19]. Sjećanje na njih treba biti besmrtno, jer je vrlina besmrtna, i nju priznaju i Bog i ljudi[20].

U Novom Zavjetu sam Tvorac Bogočovječanske ekonomije spasenja[21] daje novu zapovijed ο pobožnom poštovanju Kristonosnih Apostola i Podvižnika vjere. On govori Svojim Učenicima: „Vi ste prijatelji moji… Više vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna što radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve kazah što čuh od Oca svoga“[22]. „Tko vas prima, mene prima, a tko prima mene, prima onoga koji je mene poslao“[23]. „Tko se vas odriče, mene se odriče; a tko se mene odriče, odriče se Onoga koji je mene poslao“[24].

Nema sumnje, ove božanske riječi Spasove traže ukazivanje pobožnog poštovanja Kristonoscima i Bogonoscima. Ukazivano njima, ono se ukazuje Njemu u njima, a preko Njega — Njegovom Nebeskom Ocu. Takav smisao imaju i druge Spasove riječi, upućene apostolima: „Vi ste svjetlost svijeta; ne može se grad sakriti kad na gori stoji. Niti se užiže svijeća i meće pod sud nego na svijećnjak, te svijetli svima koji su u kući. Tako neka svijetli svjetlost vaša pred ljudima, da vide vaša dobra djela, i slave Oca vašega koji je na nebesima“[25]. Ove Spasove riječi znače: apostoli-sveci nisu po sebi svjetlost, već prenositelji istinite Svjetlosti — Krista, koji veli za sebe: „Ja sam svjetlost svijeta“[26]. Međutim, apostoli su pomoću vjere i ljubavi upalili duše svoje tom Svjetlošću, i oni svijetle njome. Odatle se proslavljanjem njih, slavi Gospodin Krist u njima, jer je On njihova slava i svjetlost. Takav smisao imaju i Spasiteljeve riječi ο poštovanju koje ljudi ukazuju prorocima i pravednicima: „Tko prima proroka u ime proročko, nagradu proročku primit će; i tko prima pravednike u ime pravedničko, nagradu pravedničku primit će“[27].

Kristoumni apostol Pavao, koji je rekao: „Jedinome Bogu čast i slava kroza sve vjekove“[28], postavlja kao pravilo vjere: „Slava, čast i mir svakome koji čini dobro“[29], tj. svakome vjernome sluzi Božjem koji vjeru svoju pokazuje u bogougodnim djelima svetih bogočovječanskih vrlina, i time proslavlja Boga u sebi i u onima oko sebe. Kristonosni apostol ne kori Galaćane, već im odobrava što su njega, propovjednika Evanđelja, primili „kao anđela Božjeg, kao Krista Isusa.[30]“ Isto tako, on bogonadahnuto veliča, poštuje i slavi sve svete podvižnike vjere, stavljajući njih iznad svega i cijeneći njih više nego sav svijet, njih — „kojih ne bijaše dostojan sav svijet.[31]“ Goreći pobožnim poštovanjem prema svetim podvižnicima vjere, on daje jasnu zapovijed kako se kršćani imaju odnositi prema njima: „Sjećajte se učitelja vaših koji vam kazivaše riječ Božju; gledajte na svršetak njihova života, i ugledajte se na vjeru njihovu“[32]. Sveti apostol Jakov blagovijesti: „Molitva pravednoga može mnogo pomoći“[33].

U Bogočovječanskom tijelu Crkve svaki živi u svima i svi u svakome. Sve im je zajedničko, bogočovječanski zajedničko: svi su sutjelesnici jedan drugome, pod jednom Glavom — Gospodinom Kristom, Bogočovjekom[34]. Svaki suosjeća sa svima, i svi sa svakim, i to po mjeri blagodatno-vrlinske razvijenosti svoje duše. Sveci suosjećaju neiskazano šire i dublje i osjetljivije nego obični članovi Crkve. Oni daleko suosjećajnije osjećaju muku grešnika od njihove grešnosti, nego sami grešnici. Zato je prirodna i spasonosna nada i uzdanje grešnika u spasonosnu silu molitava Božjih svetaca. I neprekidna u Crkvi Spasovoj. Očigledna je činjenica: sva bogoslužja u Crkvi prepuna su molitava, upućenih svecima: da se mole za spasenje naše, za oboženje naše, za okristovljenje naše, za otrojičenje naše. Το nepobitno svjedoče: i Oktoih, i Mineji[35], sa svakodnevnim službama raznim svecima. No najrječitije i najuvjerljivije to svjedoči sveta Liturgija[36]. Razumije se, to svjedoče sve molitve, i one osobne i one zajedničke, danonoćno upućivane od strane Crkve svetim Ugodnicima Božjim.

Iz tog bezobalnog mora crkvene molitvenosti da navedemo samo jednu, s litijske večernje[37], molitvu: „Spasi Bože ljude Svoje i blagoslovi naslijeđe Svoje, posjeti svijet Tvoj milošću i dobrotom, proslavi pravoslavne kršćane, i pošalji nam milost Svoju obilatu: molitvama sveprečiste Vladarice naše Bogorodice i Vazdadjeve Marije; silom časnog i životvornog Križa; molitvenim posredovanjem časnih Nebeskih Sila Bestjelesnih; časnog slavnog proroka, Preteče i Krstitelja Ivana; svetih slavnih i svehvalnih Apostola; svetih Otaca naših i velikih sveopćih učitelja i svetih: Bazilija Velikog, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatousta; svetog oca našeg Nikolaja, arhiepiskopa Mirlikijskog, Čudotvorca; svetih ravnoapostolnih Ćirila i Metodija, učitelja slavenskih; svetog ravnoapostolnog velikog kneza Vladimira; svetih Otaca naših cijele Rusije čudotvoraca: Mihajla, Petra, Aleksija, Jone i Filipa; svetih srpskih prosvjetitelja i učitelja: Simeona Mirotočivog, svetitelja Save, Arsenija, Maksima, Vasilija i Petra; svetih slavnih i dobropobjednih Mučenika; prepodobnih i bogonosnih Otaca naših; svetih i pravednih bogoroditelja Joakima i Ane (i ime svetoga čiji je hram, i ime svetoga čiji je dan), i svih Svetih, — molimo Te, mnogomilostivi Gospodine, usliši nas grešne koji Ti se molimo, i pomiluj nas“.

Da, čudesno bogočovječansko sveto zajedništvo, uvijek: svi Sveti; uvijek: na čelu svih Svetih Presveta Bogomajka; uvijek: sav život i svaka molitva u Crkvi „sa svima Svetima“[38]. To svjedoči i Evanđelje Spasovo prevedeno u život ljudski: „Žitija Svetih[39]“. To zajedništvo i drži i podržava kod kršćana svete vrline, naročito hrabru vrlinu nadu: „jer se nadom spasismo“[40]. Zbog grešnosti naše spašavamo se nadom, u kojoj je naša molitva, naša ljubav, naša milostivost, i svaka naša bogočovječanska vrlina. Kada u nas grešnih malakše u nama nada ili zbog slabe vjere naše, ili zbog grijeha naših, onda nas od davljenja u moru greholjubive nemoći naše spašava jedino nada u svete molitve samilosnih i žalostivih Svetaca Božjih kojih je puna i prepuna Crkva Božja. Svakoga dana imamo bezbroj pomoćnika naših u svecima Božjim koje slavimo.

Pritom je potrebno: da vjera naša, i svaka vrlina naša raste njihovom vjerom, njihovom vrlinom. Spasenje vjernih, naročito onih grešnih, umnogome se sastoji u molitvenom prizivanju svetaca Božjih, uvijek neizmjerno samilosnih i besmrtno čovjekoljubivih samilošću i čovjekoljubljem Jedinoga Čovjekoljupca. Α kroz sve to, i u svemu tome, naše revnosno blagodatno-vrlinsko življenje „sa svima svetima“. To je nada naša, to ljubav naša, to spasenje naše, to okristovljenje naše, to oboženje naše, to otrojičenje naše, to sve naše u svima svjetovima Božjim. Pod molitvenim uvjetom spominjući Presvetu, Prečistu, Preblagoslovljenu, slavnu Vladaricu našu Bogorodicu i Vazdadjevu Mariju sa svima Svetima, sami sebe i jedni druge i sav život svoj Kristu Bogu predajmo.

sv. Justin Popović: Dogmatika Pravoslavne Crkve


[1] Ef 1, 10. 22

[2] Riječ „blagodat“ se u hrvatskom obično prevodi kao milost, no u pravoslavnoj tradiciji milost i blagodat se razlikuju. Blagodat je haris, karizma, nestvorena energija Božja, koja preobražava i obožuje čovjeka.

[3] Ef 3, 6

[4] Ef 2, 19

[5] Usp. Heb 12, 22—23

[6] Gal 4, 26

[7] Podvižnik je u pravoslavlju onaj tko vrši neki duhovni podvig. Na ovoj stranici obično prevodimo kao asket, ali to nije potpuno značenje, nego približno.

[8] Ps 67, 36

[9] Usp. Gal 2, 20; Iv 14, 23; 1 Kor 11, 1; 4, 16

[10] 1 Pt 1, 15—16; usp. Lev 11, 45; 19, 2

[11] Mt 5, 48

[12] 1 Sol 5, 22

[13] 1 Sol 3, 3

[14] Izr 11, 20; Ps 5, 12—13; Iv 1, 8; 2, 3; 42, 7—8

[15] Usp. 2 Ljet 20, 7; Iz 41, 8; Jak 2, 23; Iv 15, 15; Lk 12, 4

[16] Post 18, 23—32; Ps 145, 8; 6, 9—11; 138, 17; 33, 16, 18—19

[17] 2 Sam 1, 23; 2 Sam 24, 30; 1 Kr 18, 7; 2 Kr 1, 13

[18] Ps 111, 6; usp. Izr 10, 7; Sir 44, 1—50

[19] Izr 2, 16. 21. 22

[20] Izr 4, 1

[21] Božji plan spasenja svijeta u teologiji se naziva ekonomijom spasenja.

[22] Iv 15, 14—15

[23] Mt 10, 40

[24] Lk 10, 16

[25] Mt 5, 14—16

[26] Iv 8, 12; usp. 1, 9; 9, 5; 12, 35

[27] Mt 10, 41

[28] 1 Tim 1, 17

[29] Rim 2, 10

[30] Gal 4, 13—14

[31] Heb 11, 4—12, 1

[32] Heb 13, 7; usp. 1 Sol 5, 12—13

[33] Jak 5, 16

[34] Usp. Ef 3, 6. 17—19

[35] Liturgijske knjige.

[36] Euharistija, misa.

[37] Vrsta večernje iz časoslova.

[38] Ef 3, 18

[39] Životopisi.

[40] Rim 8, 24

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s