Tajna Časnoga Križa

Križ, taj najsvetiji simbol kršćanstva, uvijek je bio predmet štovanja, ali isto tako i negiranja i izrugivanja. Još sv. Pavao apostol piše da je „križ Židovima sablazan, a poganima ludost“. Kod mnogih neprijatelja kršćanstva se ispoljava velika mržnja prema križu sve do danas. Podsjetimo se zato dubinski i temeljito – što je to zapravo križ? U tome će nam pomoći „Dogmatika“ sv. Justina Popovića; crvene fusnote su naša dodatna objašnjenja.

***

Sv. Ivan Zlatousti blagovijesti: „Ako me tko upita što je neobično učinio Krist, onda ću ja ostaviti nebo, zemlju, more, uskrsnuće mnogih mrtvaca, i ostala čudesa koja je činio, pa ću ukazati jedino na križ, koji je slavniji od svega ostaloga“[1]. Α sv. Ivan Damaščanski, kao dopunjujući ovu blagovijest, veli: „Svako djelo i čudo Kristovo je preveliko, i božansko, i čudesno, ali je časni križ Njegov čudesniji od svega“[2].

Novi Zavjet je sav u svetoj i neizrecivoj tajni križa Kristovog. Sve novozavjetne istine i sva novozavjetna dobra korijene se u tajni Bogočovjekova križa i crpe iz nje svoju spasonosnu i životvornu silu, ali i svoju božansku tajanstvenost. Jedno je očigledno: svespasonosna sila križa Kristovog pruža se za čovjekom u svim njegovim ponorima, i strastima, i porocima, i grijesima, i slabostima, obuhvaća ga cijelog, spašava, otkupljuje, očišćuje, posvećuje, obogočovječuje, okristovljuje.

Svojim bogoočišćenim, i bogoposvećenim, i bogoprosvjećenim umom sav uronjen u ponorne dubine Bogočovjekovog podviga spasenja svijeta, sv. Bazilije Veliki blagovijesti: „Križem je izvršena Kristova ekonomija[3] spasenja“[4]. Α sv. Grgur Palama kristomudri, sabirući sve apostolsko-svetootačke blagovijesti u jednu blagovijest, u jednu sveblagovijest, blagovijesti: „U križu Gospodnjem pokazana je sva ekonomija spasenja — πάόαντήν οίκονομίαν, izvršena za vrijeme boravka Gospodnjeg na zemlji, i sva tajna te ekonomije sadrži se u njemu“[5]. Odatle i svetootačka bogomudra blagovijest: „Križ je temelj Crkve, tvrđava svijeta. Križ je sila nemoćnima, liječnik bolnima. Križ je očišćenje gubavima, oporavak klonulima. Križ je kruh gladnima, izvor žednima. Krist je sav bio na križu, i u isto vrijeme sav boravio u svemu“[6]. Premudri filozof Duha Svetoga, sv. Ivan Damaščanski, blagovijesti: „Križ Kristov nas obuče u osobnu premudrost Božju i silu — τήν ένuπόστατον τοϋ Θεοϋ σοφίαν καΐ δύναμιν“[7]. Nenadmašni sv. Ivan Zlatousti blagovjesnik blagovijesti: „Što to križ nije učinio? On je dao učenje ο besmrtnosti duše, ο uskrsnuću tijela, ο preziranju zemaljskih blaga, ο čežnji za budućim blagom; on je ljude načinio anđelima; njime su svi i svuda postali filozofi i sposobni za svaku vrlinu“[8]. „Križ je osnovao Crkvu. Križ je temelj vrlinama. Križ je otvorio raj“[9].

Zato što je čudesni Spasitelj svu svoju spasonosnu i životvornu silu usredotočio u križu, i svu Ličnost svoju unio u njega, križ je postao: znak Sina Čovječjeg[10], znak Njegov i na zemlji i na nebu, znak po kome Ga poznaju i raspoznaju sva zemaljska i nebeska bića. Pošto je Gospodin Krist, sa svim svojim beskrajnim božanskim moćima, i istinama, i tajnama, sav u križu svom, to je Njegov časni križ postao svepobjedni pobjednik u svima svjetovima, svepobjedni spasitelj od svih grijeha, od svih smrti, od svih đavola. U križu je „neizrečenoe smotrenie“, neiskazana ekonomija spasenja, zato je tajna križa nedokučiva: nepostižimoe raspjatija tainstvo[11].

Zbog nedokučive, no i svespasonosne tajanstvenosti časnoga križa, sva bogoslužja Velikog tjedna, naročito ona na Veliki Četvrtak i Petak, ispunjena su molitvenim divljenjem i dirljivom zahvalnošću raspetom Bogočovjeku, Spasitelju. I divljenje i zahvalnost zahvaćeni su ushićenjem, koje svaku molitvu završava vapijućim: nepostižime Gospodi! Da, uistinu je nedostižno umu, uistinu neshvatljivo: da Bogočovjek stradanjem i križem spašava svijet, i smrću satire grijeh, smrt i đavla. Da, nedostižno i neshvatljivo, ali istinito i stvarno: istinito najuvjerljivijom istinitošću i stvarno najneuklonjivijom stvarnošću, jer je bogočovječanska realnost i istinitost beskrajno šira od uma ljudskog i logike ljudske. Posrijedi je neizmjerna tajna spasenja roda ljudskog Trosvetim Božanstvom. Križ je sastavni dio te presvete tajne spasenja. Ona se korijeni u Trosunčanom[12] Bogu, pruža se kroz utjelovljenog Logosa[13] i rasprostire u čovjeku, u tvari, u svim bićima. Sve to tone u slatku tajnu Bogočovjekove Ličnosti.

Sve Bogočovječanske sile časnoga križa, sva svespasonosnost križa, sva sveneophodnost križa, sva čudotvornost križa, sva svepobjednost križa opisane su apostolski bogonadahnuto i svetootački bogomudro u molitvenom bogoslovlju Crkve. U to rječito uvjerava najletimičniji osvrt na taj raskošni raj crkvene bogomudrosti, raj besmrtne miomirisne bogočovječnosti[14].

Časnim Križem svojim Gospodin Krist je đavla posramio, i uskrsnućem žalac grijeha otupio, i od smrti nas spasio[15]. Spas je križem pakao zarobio, smrt uništio, svijet prosvijetio[16]. Uskrsnu Isus iz groba, kao što proreče, dade nam život vječni i veliku milost[17]. Gospodin je križem svojim otvorio razbojniku raj[18]. Križem bi uništena idolopoklonička zabluda i demonska sila smrvljena[19]. Golgota postade raj onoga trenutka kada drvo križa bi pobodeno, i odmah rodi grozd života — Spasa Krista[20]. Opjevajmo dobrovoljno raspetoga Spasa i Izbavitelja našeg, jer prikova na križ grijehe ljudske izbavljajući od zablude rod ljudski[21]. Dragovoljno pretrpjevši raspeće, Spase, oslobodio si ljude smrtnosti i prosvijetio nas silom križa, podarivši nam život[22]. Rodivši život i Gospodara smrti, Svebesprijekorna, ti si zaustavila juriš smrti; moli Njega da umrtvi grijehe naše i spase duše naše.

Mi se molimo raspetom Gospodinu: Križ Tvoj Kriste, iako je kao materijalna stvarnost vidljiv, ali je odjeven božanskom silom; pritom javljajući se svijetu kao materijalna stvarnost, on misleno čudotvori naše spasenje; klanjajući se njemu; mi Te slavimo, Spase[23]. Podigao si se na križ, i stropošta se vrag; i mi pali podigosmo se, i postadosmo žitelji raja, Kriste, slaveći silu carstva Tvoga[24]. Silom križa Tvoga, Kriste, utvrdi pomisao moju, da bih pjevao i slavio Tvoje raspeće[25]. Gospodine, križ Tvoj jest život i uskrsnuće ljudima Tvojim; nadajući se na njega, pjevamo Tebe uskrslog Boga našeg: pomiluj nas[26]. Križ Tvoj, Gospodine, otvori raj rodu ljudskom; i izbavivši se od smrtnosti, mi pjevamo Tebe, raspetog tijelom Boga našeg, pomiluj nas[27]. Ograđivani križem mi se protivimo đavlu, ne bojeći se njegovih zamki i lajanja[28]. Križem svojim Gospodin je razrušio smrt, i otvorio razbojniku raj[29]. Križem sišavši u pakao, Gospodin je mene suuskrisio[30]. Ohrabreni Spasovim križem i uskrsnućem mi se smjelo molimo: Gospodine, dao si nam oružje protiv đavla — križ: jer đavao drhti i trese se ne budući u stanju gledati na silu njegovu; križ mrtve podiže, i smrt razoružava. Toga radi klanjamo se pogrebu Tvome i uskrsnuću[31]. Gospodine, uskrsnuo si, i dao si besmrtnost dušama našim[32]. Postradao si križem, Nestradalni Božanstvom, da nas oslobodiš od robovanja đavlu, i obesmrtivši životvoriš nas, Kriste Bože uskrsnućem Svojim, Čovjekoljupče[33]. Uznijevši se na križ, Kriste Bože, spasio si rod ljudski[34]. Krist križem spašava svijet kao Bog[35]. Raj, zatvoren grijehom čovjekovim, otvori se raspetim i uskrslim Gospodinom Kristom. Zato se mi s vjerom i nadom molimo: Križem Tvojim, Spase, otvori se raj, i osuđeni čovjek opet uđe u njega, veličajući Tvoju dobrotu[36]. Križem Tvojim Kriste, postade jedno stado od anđela i ljudi, i jedna Crkva — και μία ‘Εκκλησία; nebo i zemlja veseli se; Gospodine, slava Tebi[37].

S posebnom bogonadahnutošću slavi se i veliča križ u bogoslužjima ο blagdanu Krstovdan[38], od 13. do 21. rujna. Molitvena misao Crkve bogorječito kazuje bogočovječanske istine o križu. Prva očigledna krstovdanska istina: Križ — „nepobjediva pobjeda pobožnosti“, pobjeđuje sve demone, sva iskušenja, sve grijehe, sva zla, sve smrti. Križ — „vrata raja“; „Njime se smrtnost razori, i uništi sila smrti, i uznesosmo se sa zemlje na nebo“. Križ je: vođa slijepih, liječnik nemoćnih, uskrsnuće svih umrlih; križem procvjeta besmrtnost. Križem biva spasenje i oboženje: zemni se križem obožiše; đavao bi potpuno smrvljen; križ blagodaću[39] posvećuje one koji ga cjelivaju, jer je izvor svetinje i svima uzrok oboženja. Križem se um naš prosvjećuje; grleći preslavni križ Gospodnji, mi se prosvjećujemo i strasti odgonimo. Krist križem posred srca probode đavla, i paklenih okova oslobodi sve. Suncezračan je križ Gospodnji, cjelivajući ga s vjerom, duše nam se prosvjećuju. Križ je izvor besmrtnosti, izbavljenje cijeloga svijeta. u mnogim molitvama mi se križu obraćamo kao živom biću, naprosto kao nekoj živoj ličnosti. Tako, mi se molimo: Križu svečasni, cjelivajući te usnama i srcem, mi crpimo posvećenje, zdravlje i spasenje svagda.

Krstovdanska molitvena misao svojom bogočovječanskom sveistinitošću bruji iz Crkve nebom i zemljom: Na križu Gospodin ubi onoga koji je nas ubio, oživi mrtve, ukrasi ih, i kao milosrdan udostoji ih živjeti na nebesima. Križ: pohvala vjernih, tvrđava stradalnika, spasitelj svih prepodobnih[40]. Danas, na Krstovdan, križ se uzdiže, i demoni bježe; danas se sva tvar oslobodi smrtnosti: jer nam radi križa zasjaše svi darovi. „Križ je sila i tvrđava Crkve“, i odatle naš molitveni uzlet k nebu i nadnebesju: „Križu Kristov, uzdanico kršćana, vođo zalutalih, pristanište vitlanih burom, pobjedo u bitkama, tvrđavo svijeta, liječniče bolesnih, uskrsnuće mrtvih, pomiluj nas“.

„Znak Sina Čovječjeg“/Znak Bogočovjeka Krista/Znak Crkve Pravoslavne — Križ, na svemu je Bogočovječjem; i svepobjedna sila njegova lije se na svu tvar vidljivu i nevidljivu, i čuva je od svega smrtnog, od svega demonskog, od svega zlog, i obogaćuje besmrtnošću, vrlinama, bogočovječnošću. I mi radosno kličemo: „Križ je čuvar cijelog svijeta; križ je ljepota Crkve; križ je moć vladara; križ je tvrđava vjernika; križ je slava anđela i pomor demona“.

Bogočovječanska je istina i stvarnost: Križem bi potpuno proždrta smrt. Križ je ljestvica kojom uzlazimo na nebesa. Križ je savršeno izbavljenje palog Adama. Usred zemlje Bog je ustrojio spasenje: križ i uskrsnuće. Križ je sveoružje pobožnosti. Križ je pobornik pravednih i spasitelj prepodobnih. Krist kao Bog križem spašava rod ljudski. U križu je zauvijek uskrsnuće svijetu. Križ Gospodnji jest uskrsnuće svih. Križ se uzdiže, i demoni se razgone; razbojnik otvara vrata Edena; smrt se umrtvljuje, i sada je ona pusta. I onda ovaj molitveni vapaj: Umrtvivši strasti tijela i duha, pobrinimo se uzdignuti se križem od zemaljskog u nebesko, suraspevši se Gospodinu Kristu.

Nema sumnje, križ i uskrsnuće sačinjavaju dvojednu stvarnost, dvojednu istinu, dvojednu silu Spasove Bogočovječanske ekonomije spasenja, Bogočovječanske ekonomije oboženja. I zato svetoliturgijski ispovijedamo i zahvaljujemo: Vidjevši uskrsnuće Kristovo, poklonimo se svetome Gospodinu Isusu, jedinome Bezgrešnome. Križu Tvome klanjamo se, Kriste, i sveto uskrsnuće Tvoje pjevamo i slavimo, jer si Ti Bog naš, i osim Tebe drugoga ne znamo, ime Tvoje slavimo. Hodite svi vjerni, poklonimo se svetom uskrsnuću Kristovom. Jer, gle, kroz križ dođe radost cijelome svijetu. Uvijek blagoslivljajući Gospodina, pjevajmo uskrsnuće Njegovo; jer radi nas, pretrpjevši križ, smrću smrt razruši.

Opet i opet: Križu Tvome klanjamo se, Gospodine, i sveto uskrsnuće Tvoje slavimo.[41]

sv. Justin Popović: Dogmatika Pravoslavne Crkve


[1] Tolkovan. na proroka Isaiju, gl. 28, st. 16; Tvoren. Sv. J. Zlatousta, g. VI, kn. I, str. 169. — S. Peterburg, 1900.

[2] De fide, IV, 11; Ρ. gr. t. 94, col. 1128.

[3] Božji plan spasenja svijeta u teologiji se naziva ekonomijom spasenja.

[4] Comment. in Isai, cap. 11, v. 12; P. gr. t. 30, col. 557 B.

[5] Homil. XI, ; Ρ gr. 1. 151,col. 144 Β.

[6] Sv. Jefrem Sirin, Pjesnopjenie na Roždestvo Hristovo 3; str. 327. — Tvoren. Sv. Jefrema Sirina, čast tret., Moskva 1849.

[7] De fide, IV, 11; Ρ. gr. t. 94, col. 1129 A.

[8] Sv. Zlatoust, Jn. 1 Cor. Homil. 4, 3; P. gr. t. 61, col. 35.

[9] On, Jn Math. Homil. 54, 5; P. gr. t. 58, col. 538

[10] Mt 24, 30; usp. Otk 1, 7

[11] Β nedjelju četvertuju po Pascje na utrenn, sjedalen. — Sr. Sv. Damaskin, Homil. in Sabbatum sanctum 1; Ρ. cg. t. 96, col. 601 BCD.

[12] Aluzija na Trojstvo.

[13] Logos – višeznačni grčki pojam, koji obično prevodimo kao Riječ. Odnosi se na Krista, kao Riječ Božju.

[14] Slijede izvadci o križu iz pravoslavnih liturgijskih tekstova.

[15] Subota, na Gosp. vozvah stihira; Glas 5, Oktoih.

[16] tamo, stihir, vostoč.

[17] tamo, na jutrenju, stihir.

[18] tamo, Nedelja jutro, na Hvaliteh stihire; Glas 5, Oktoih.

[19] Utornik, na povečer., Kanon Presv. Bogorodici, pesma 6; Gl. 5, Oktoih.

[20] Sreda, jutrenje, sjedalni krsta; Glas 5, Oktoih.

[21] tamo.

[22] tamo.

[23] tamo, četvrtak veče, na stihov. stihire; Glas 5, Oktoih.

[24] tamo, Kanon krstu, pesma 1; Glas 5, Oktoih.

[25] tamo, pesma 3.

[26] Nedelja, jutrenje, na hvaliteh stihire; Glas 6, Oktoih.

[27] Utornik, veče, na stihov. stihire; Glas 6, Oktoih.

[28] Sreda, jutrenje, na stihov. stihire krsta; Glas 6, Oktoih.

[29] tropar 7. glasa; Oktoih.

[30] Nedelja, jutrenje, Kanon krstovaskrsan, Pesma 3; Glas 6, Oktoih.

[31] tamo, na hvaliteh stihire; Glas 8, Oktoih.

[32] tamo.

[33] tamo.

[34] Utorak, večernje, na stihov. stihire krsta; Glas 8, Oktoih.

[35] Sreda, jutrenje, sjedalni krsta; Glas 8, Oktoih.

[36] Petak, Jutrenje, Kanon krstu, pesma 4; Glas 8, Oktoih.

[37] Petak druge nedelje po Uskrsu, jutrenje, na hvaliteh stihire.

[38] Uzvišenje sv. Križa.

[39] Riječ „blagodat“ se u hrvatskom obično prevodi kao milost, no u pravoslavnoj tradiciji milost i blagodat se razlikuju. Blagodat je haris, karizma, nestvorena energija Božja, koja preobražava i obožuje čovjeka.

[40] Teško prevodiva riječ kojom se oslovljavaju monasi, i to živi koji su na višim stupnjevima monaštva, te pokojni sveti monasi. Može se shvatiti kao „oni koji su se upodobili Bogu, postali bogoliki“, ili kao oni koji svojim posvećenjem i očišćenjem služe nama kao živi primjer kojemu treba postati sličan.

[41] Ovo poglavlje ο pobožnom poštovanju Časnog križa čitati u vezi s onim što je rečeno ο križu i stradanju Spasovom u drugoj knjizi moje Dogmatike, str. 367—534. S ovim dodatkom: križu su posvećena i dva dana u tjednu: srijeda i petak. Pored toga: križu su posvećeni i mnogi kanoni, stihire, molitve, akatisti.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s