Jučer smo proslavili Uzašašće Gospodnje – Spasovo, a danas, dan nakon tog blagdana, tradicionalno se proslavlja jedna od najvećih svetinja SPC. To je čudotvorna ikona Bogorodice Pećke, koja se čuva u nekadašnjem sjedištu srpske patrijaršije – Peći.
Po predaji Crkve, čudotvornu ikonu Majke Božje Pećke, naslikao je 48 godina od Rođenja Kristovog, sv. evanđelist Luka u Getsemanskom vrtu, blizu mjesta gdje se danas nalazi Grob – pećina u kojoj je počivalo tijelo Presvete Djeve – sve do Njenog slavnog Uznesenja.
Car Lav Mudri ovu ikonu će 460. godine prenijeti iz Jeruzalema u Carigrad, i postaviti u crkvi posvećenoj Majci Božjoj. Odatle će je poslati u Herzon ruskom knezu Vladimiru na dan krštenja Rusije. Ikona će ubrzo biti prenesena i u Veliki Novgorod, gdje će boraviti neko vrijeme – odakle će se vratiti u Jeruzalem.
Po jednoj predaji, ovu ikonu je sv. Sava[1] dobio na dar od patrijarha carigradskog u Niceji prilikom svog posvećenja za arhiepiskopa[2] srpskog. On će je donijeti u Srbiju i postaviti je u sjedište Arhiepiskopije – manastir[3] Žiču. No kako se Žiča nalazila na samoj granici naše tadašnje države, to će po zaviještanju sv. Save, njegovi nasljednici prenijeti Arhiepiskopiju u Peć[4]. Tom prilikom i ova sveta i prečasna ikona će biti prenesena u Pećku patrijaršiju. Stoga je i nazvana Pećkom Bogorodicom, a narod je od milja, zbog njene milosne ljepote, zove još i Krasnica Pećka.
Ikona Bogorodice Pećke ima i vlastitu službu, a mitropolit beogradski Mihajlo joj je 1894. g. napisao akatist[5], koji je s crkvenoslavenskog na srpski preveo, sv. Justin Ćelijski. Ovaj akatist je veoma bogat činjenicama i događajima iz povijesti ikone te na pobožne duše ostavlja upečatljiv dojam. Stihovi akatista se završavaju riječima: „Raduj se, Zaštitnice i Spasiteljice srpskog roda križonosnog“. Ovaj akatist se u Pećkoj patrijaršiji čita na kraju svakog večernjeg bogoslužja.
Daleke 1936. g. čudotvorna ikona Majke Božje Pećke boravila je nekoliko mjeseci u Beogradu, u hramu Pokrova Presvete Bogorodice. Tada je, u spomen na njen boravak, izrađena i ovom hramu predana njena vjerna kopija, pred kojom se svakog petka služi akatist. Kao datum proslavljanja ikone, određen je dan nakon Uzašašća Gospodnjega.
Čuda
Predaja vezana za povijesni hod Krasnice Pećke, kaže da se tadašnjem jeruzalemskom patrijarhu Atanaziju u snu javila Presveta Bogorodica i rekla mu da ovu ikonu da srpskom arhiepiskopu Savi, kao dar i uspomenu, na blagoslov njemu i svem srpskom rodu.
Poznato je da se pri svojim hodočašćima po Svetoj Zemlji, sv. Sava najradije zadržavao u manastiru svog nebeskog pokrovitelja – sv. Save Posvećenog. Vidimo iz ikosa 8., akatista Presvetoj Bogorodici Pećkoj, neprekidnu duhovnu vezu između sv. Save Posvećenog i našeg sv. Save: „Raduj se, Ti koja si Posvećenim Savom Jeruzalemskim obećana zapadnoj zemlji, u prečudesnoj Ikoni Tvojoj. Raduj se, jer srpski arhiepiskop Sava, kada bješe u Palestini, uze obećanu riznicu i donese stadu svome! Raduj se, jer ova ikona Tvoja bi prenijeta u srpsku patrijaršiju!“
Zna se da je ova čudotvorna ikona spasila grad Peć od kolere, i da je nošena u najudaljenije gradove Stare Srbije; tada bi se njen sveti hod sprovodio uz najsvečanije procesije. No, iako su procesiju zabranili komunisti 1947., narod joj je i dalje s nepokolebljivom vjerom prilazio i dobivao iscjeljenja i duševnu utjehu: gluhi su dobivali sluh, nijemi govor, hromi hod – sve po svjedočenju sestara[6], koje sva čuda koja proishode od Nje, vjerno zapisuju.
Kada je sv. Stefan Dečanski[7] došao primiti sveto miropomazanje radi vladavine[8], arhiepiskop Nikodim, prinoseći mu ikonu Pećku radi cjelivanja, vidio je od nje veliku svjetlost koja je obasjavala srpskog monarha.
Jedno vrijeme, po volji ljudi, ikona je bila prenijeta u manastir Moraču u Crnoj Gori, ali ne želeći to, vratila se u Pećku patrijaršiju, pokazavši se patrijarhu Gavrilu (Rajiću), rekavši mu: „Dijete Gavrilo, uzmi ikonu moju što je sada s desne strane i postavi je na moj prijestol“.
Stoljećima ona vjerno čuva svetu Pećku patrijaršiju, a njena se briga naročito osjećala tijekom vremena turskog ropstva. Bila je – utješiteljica tijekom robovanja, radost grada, prijatelj, liječnik u bolesti, ohrabrenje u patnjama i smrti.
U ovoj čudotvornoj ikoni mučeničko Kosovo, a i sav srpski rod, stoljećima kao zaštitnicu svoju ima Presvetu Djevu Mariju, koja posreduje pred Prijestolom Sina svoga za sve one koji joj se obraćaju. Otuda je sav srpski narod beskrajno poštuje.
Čak su i Turci pokazivali prema ikoni veliko poštovanje. Sve donedavno i Albanci su donosili svoje tjelesno i duhovno oboljele Majci Božjoj radi iscjeljenja, nadajući se pomoći od One koja zagovara pred Prijestolom Sina svoga za sav rod ljudski.
Pa i sada, tijekom pandemije koronavirusa, ikona Majke Božje Pećke iznijeta je s trona na kome počiva, te je nošena u procesiji iznad vanjskih zidina drevne svetinje Pećke patrijaršije; monahinje su je nosile uz pjevanje molitve koju je sastavio rumunjski patrijarh Danijel. Ovo je bio prvi put nakon 40 godina da je ikona nošena u svetom ophodu izvan vanjskih manastirskih zidina. Tom prilikom bogojavljenskom vodom škropljena je okolina uz pjevanje akatista Presvetoj Bogorodici Pećkoj.
Prikaz
Pećka Krasnica je postavljena na pozlaćenom tronu s desne strane ikonostasa[9] Bogorodičine crkve, nasuprot trona srpskih patrijarha, nasljednika sv. Save – te se stječe dojam kao da je ovaj tron nevidljivo zakriljuje svojim milosnim pokrovom.
Tron na kome ikona počiva u potpunosti je pozlaćen. Po rubovima njegovih stupova prostiru se tanani izrezbareni pozlaćeni listići, dok je na vrhu majstorskom rukom u pozlaćenom duborezu raskošno izvedeno pet kupola koje simboliziraju Crkvu Kristovu.
Na samoj ikoni, desno i lijevo od lika Presvete Djeve predstavljena su dvanaestorica apostola, a ispod njenog lika i nogu Gospodnjih naslikana su četiri velemučenika, pored čijih likova je ispisan historijat ove ikone.
Sama ikona je optočena srebrnim i zlatnim filigranom, na kom se naročito ističu izuzetno bogato ukrašene krune na glavama Gospodina i Bogorodice. Ovo remek-djelo primijenjene umjetnosti rad je pećkih zlatara iz 18.st.
Tropar, glas 4.
Danas radosno slavi presveta Patrijaršija Srpska, kao zraku sunčevu primivši, Vladarice, čudotvornu Tvoju ikonu. K njoj sada pritječući i moleći se, Tebi vapimo ovako: O premilostiva i svemoguća Gospođo, Mati Božja, ispuni molitve naše, daruj nam izobilje u svakoj milosti Božjoj.
izvor: mitropolija.com
[1] Utemeljitelj i prvi poglavar SPC.
[2] Nadbiskup, koji predsjeda saboru biskupa neke Crkve.
[3] Samostan.
[4] Grad Peć se nalazi na zapadnom dijelu Kosova – Metohiji.
[5] Vrsta bogoslužnog hvalospjeva.
[6] Monahinje u Peći.
[7] Sveti srpski kralj.
[8] Pomazanje za kralja – ono je u starini bilo liturgijski čin, kralja se pomazivalo sv. mirom, odnosno krizmanim uljem.
[9] Oltarna pregrada ukrašena ikonama.
Upoznaj pravoslavlje 